Entiteti nemaju pravo osporavati državne presude referendumom

Nepoštovanje sudskih odluka predstavlja elemente krivičnog djela. Tako ocjenjuju pravnici sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa, 23. augusta, jutro nakon što je Skupština RS na posebnoj sjednici usvojila niz neustavnih odluka i zaključaka.

One se odnose na održavanje referenduma u tom bh. entitetu na kome bi se građani trebali izjasniti o presudi Suda Bosne i Hercegovine protiv Milorada Dodika i odluci Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu je oduzet mandat predsjednika RS.

Sve odluke i zaključci, kažu sagovornici RSE, su neustavne i nezakonite, nemaju pravno dejstvo, već su isključivo političke prirode.

"Referendum je demokratski način, ali njime se ne mogu pobijati odluke Suda Bosne i Hercegovine i Centralne izborne komisije BiH, koja je bazirana u odnosu na ono što je utvrdio sud", kaže za RSE pravnik Vehid Šehić, koji je inače i bivši član Centralne izborne komisije BiH.

Skupština RS je usvojila zaključak da referendum u RS bude održan 25. oktobra.

Referendumsko pitanje glasi: "Da li prihvatate odluke neizabranog stranca Kristijana Šmita i presude neustavnog Suda BiH izrečene protiv predsjednika RS, kao i odluku CIK-a o oduzimanju mandata predsjedniku RS Miloradu Dodiku?"

Odluka o referendumu nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine koji ne predviđa mogućnost da entiteti samostalno raspisuju referendume o odlukama državnih institucija.

Niži nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini zakonski mogu raspisati referendum samo o pitanjima iz svojih nadležnosti, ali ne i državnih.

Za svaki referendum potrebna je odluka entitetskog parlamenta, koju može osporiti Ustavni sud BiH na zahtjev nekoliko ovlaštenih predlagača.

Inače, odluku o referendumu 22. augusta pratilo je i usvajanje izmjena Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi po hitnom postupku, koje bi Skupštini RS trebale omogućiti formiranje posebnih komisija za referendume.

Do zaključenja teksta za RSE nije odgovoreno iz Tužilaštva BiH, Kancelarije visokog predstavnika u BiH i Evropske komisije u BiH u vezi sa neustavnim potezima Skupštine RS.

Dodiku je prestao mandat i prije odluke CIK-aPrema riječima Šehića, Dodiku je mandat prestao ne kada je Centralna izborna komisija donijela odluku o njegovom prestanku, već nakon što je odluka Suda BiH postala pravosnažna.

"To je juni mjesec, tada su mu prestala prava, on je građanin sada. Dodik je priznao institucije države i iskoristio sva njemu dozvoljena prava u vezi presude. Nepoštovanje sudskih odluka predstavlja elemente krivičnog djela, vidjećemo kako će djelovati institucije države", ističe on.

I pravnik Vlado Ademović kaže za RSE kako su odluke Skupštine RS, političke.

"Može napisati šta ko hoće, ali je pitanje ima li spremnosti da se to provede. Od broja pristalica Milorada Dodika će zavisiti dalja politička situacija u BiH", kaže Ademović.

Šta dalje?Nakon što je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku o prestanku mandata Miloradu Dodiku, ima rok od 90 dana da raspiše i održi priveremene izbore za predsjednika RS.

Jedan od zaključaka Skupštine RS je da se "protivi održavanju prijevremenih izbora", da se "poziva Dodik da nastavi obavljati funkciju predsjednika RS", te da se "od svih institucija u entitetu zahtijeva da ne preduzimaju aktivnosti u vezi s raspisivanjem izbora".

Upozorava se i da bi "eventualna saradnja sa CIK-om BiH povodom ovog pitanja predstavljala izvršavanje krivičnog djela nepoštovanja odluka institucija ili organa RS, propisanog Krivičnim zakonikom RS".

Za Vehida Šehića i kod ovog zaključka nema dileme- sprječavanje održavanja izbora je krivično djelo.

"Centralna izborna komisija BiH u skladu sa zakonom mora donijeti odluku o raspisivanju prijevremenih izbora. Prema izbornom zakonu nakon što CIK raspiše odluku o raspisivanju izbora, država je dužna da obezbijedi novac za njihovo održavanje", kaže on.

No, ovdje nastaje problem, jer Bosna i Hercegovina još nema usvojen budžet. Predsjedništvo BIH je početkom sedmice dostavilo prijedlog budžeta u kome je namijenjen novac za održavanje prijevremenih izbora u RS.

Kako bi stupio na snagu, mora biti usvojen i u oba doma Parlamenta BiH. Protivljenje ovom budžetu su već najavili predstavnici vlasti iz RS, predvođeni Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata.

I svi dosadašnji prijedlozi budžeta u parlamentu su prošli na isti način u ovoj godini.

Postavlja se pitanje- ko u ovoj situaciji može reagovati?

"Očekujem da možda visoki predstavnik u BiH donese odluku i da tačno naznači iz kojih sredstava će se finansirati prijevremni izbori u Republici Srpskoj", odgovara Šehić.

Visoki predstavnik je, koristeći Bonske ovlasti, prema kojima može intervenisati u domaće zakonodavstvo, nametnuo nedavno i izmjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija.

Time je omogućio isplatu za uvođenje naprednih izbornih tehnologija, ali i isplatu duga od oko 120 miliona maraka (oko 60 miliona evra) slovenačkoj kompaniji Viaduct. Radi se o novcu kojeg je BiH morala da plati nakon izgubljenog arbitražnog spora, kojim je utvrđeno da je Vlada bh. entiteta Republika Srpska nezakonito raskinula ugovor sa tom slovenačkom kompanijom.

Novac je uplaćen slovenačkoj kompaniji, a iz CIK-a su saopštili kako su im od 22. augusta na raspolaganju sredstva za uvođenje specifičnih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini.

Tako će izborni proces BiH, prvi put u istoriji zemlje, biti proveden uz pomoć naprednih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i optičkog skeniranja glasačkih listića.