Добавить новость
smi24.net
World News in Bosnian
Декабрь
2025
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26
27
28
29
30
31

Ponovo problemi sa strujom: Zašto se situacija na Kosovu ne stabilizuje?

0
Dva stara termoenergetska postrojenja, Kosovo A i Kosovo B, već decenijama nose teret snabdijevanja električnom energijom za više od 1,5 miliona građana Kosova.
Za njihovu rehabilitaciju, kako bi se povećala sigurnost snabdijevanja u uslovima rastuće potražnje za strujom, samo u 2025. godini izdvojeni su milioni eura, prema podacima aktuelne Vlade.
Milionske investicije u mrežu najavili su i Operator sistema, prenosa i tržišta (KOSTT) te Kosovska kompanija za distribuciju električne energije (KEDS).
Ipak, kraj godine kao da ruši sve kalkulacije. Pad temperature i dolazak dijaspore na Kosovo – sve to dodatno opterećuje sistem.
KEDS je 22. decembra pozvao građane na štednju energije u satima najveće potrošnje, kako bi se očuvala stabilnost snabdijevanja – potrošnja je posljednjih dana dostigla više od 1.365 megavata u jednom satu.
Zbog velikog opterećenja na distributivnoj mreži došlo je do prekida struje u nekoliko gradova. Poslovni subjekti prijavili su velike štete.
Postoje i zabrinutosti da bi redukcije mogle ugroziti i proces prijevremenih parlamentarnih izbora zakazanih za 28. decembar.
Proizvodnja naspram uvozaKosovo uspijeva proizvesti 94 posto energije – ili oko 800 megavata na sat – putem sagorijevanja uglja, dok ostatak obezbjeđuje iz obnovljivih izvora: hidroelektrana, solarnih panela i vjetroturbina.
Bivši ministar energetike Kosova, Ethem Čeku, kaže za Radio Slobodna Evropa da je suština krize u nedostatku kapitalnih investicija u energetski sektor i nemogućnosti privlačenja velikih investitora, zbog čega će cijena struje stalno rasti.
"Investicije su parcijalne. Blokovi Kosovo A i B nisu mogli održati proizvodnju, tržište nije otvoreno za privatne investicije u solarnu i vjetroenergiju. To su minimalna ulaganja."
Prema njegovim riječima, državni novac uglavnom ide na kupovinu energije, što je potpuno pogrešna politika.
Podaci carine Kosova pokazuju da je zemlja u periodu januar–novembar 2025. uvezla struju u vrijednosti od oko 248 miliona eura, dok je izvezla oko 48 miliona eura.
Uvoz je Kosovo osiguralo uglavnom iz Sjeverne Makedonije (114 miliona eura) i Albanije (94 miliona eura), dok su iznosi od 3–4 miliona eura stigli iz Slovenije, Srbije i Danske.
Nedavno su se u medijima pojavile brojne optužbe i izvještaji da Kosovo sarađuje sa srpskim biznismenima na kupovini struje kroz različite šeme, ali aktuelna Vlada je odbacila sve te tvrdnje.


Propuštena prilika za izgradnju termoelektrane Kosova e ReGodine 2017. Kosovo je potpisalo komercijalni ugovor s američkom kompanijom Contour Global za izgradnju termoelektrane Kosova e Re.
Vrijednost projekta bila je 1,3 milijarde eura, a kapacitet proizvodnje energije trebao se povećati za 500 megavata.
Planirano je da termoelektrana bude funkcionalna 2023. godine, s predviđenim vijekom trajanja od 40 godina.
Civilno društvo na Kosovu i međunarodni akteri bili su protiv izgradnje nove termoelektrane na ugalj zbog ekoloških razloga.
Godine 2020. Contour Global se povukao iz projekta, navodeći da više ne planira projekte na ugalj, kao i zbog promjene vlasti na Kosovu.
Na vlasti su tada bili Pokret Samoopredjeljenje i Demokratski savez Kosova, koji su izrazili zabrinutost zbog mogućeg poskupljenja električne energije.
Ipak, Čeku smatra da je Kosovo moralo po svaku cijenu uvjeriti Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države da se uz snažne investitore izgradi nova termoelektrana.
"Nemamo drugu alternativu, hidroenergija je minimalna, energija vjetra mala, solarna energija preskupa, iako ima dovoljno sunčanih dana. Osnovu razvoja energetskog sektora morali smo zadržati na lignitu", kaže on, dodajući da i evropske države imaju rezervne planove za proizvodnju energije na ugalj, posebno nakon početka rata Rusije u Ukrajini, koji je pogoršao energetsku krizu.
Planovi Kosova za budućnostKosovo je u martu 2023. usvojilo Strategiju za energiju 2022–2031.
Osim obnove postojećih termoelektrana, prioritet imaju obnovljivi izvori, od kojih se očekuje da će generisati 35 posto električne energije za deset godina.
Pored toga, Kosovo je potpisalo i sporazum o dekarbonizaciji – uklanjanju uglja iz upotrebe – do 2050. godine.
U tom pravcu, Vlada Kosova od 2022. godine dodjeljuje subvencije građanima koji kupuju efikasne uređaje za grijanje (klime, toplotne pumpe, kotlove na biomasu), ali stručnjaci smatraju da ta odluka nije bila dobro osmišljena, jer je samo dodatno opteretila energetsku mrežu.
"Politika subvencija, nekad za račune, nekad za druge stvari, nisu rješenje problema. To je samo prikrivanje problema", ocjenjuje bivši ministar Čeku.
Još jedan veliki energetski projekat predstavljen je u aprilu 2024. od strane Kosova i američke Vladine Korporacije za izazove milenijuma. Program vrijedan 236 miliona dolara predviđa transformaciju energetskog sektora, jer će se izgraditi postrojenja ili baterije za skladištenje energije, kako bi se ona koristila kasnije, u zavisnosti od potreba.














Музыкальные новости






















СМИ24.net — правдивые новости, непрерывно 24/7 на русском языке с ежеминутным обновлением *