Vizna politika BiH 'pod povećalom' Brisela

"Turska, Kina i Rusija teško da u ovoj fazi mogu doći u vizni režim zbog geopolitičkih odnosa."
Tom rečenicom, početkom januara, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković praktično je potvrdio ono na šta Evropska unija već mjesecima upozorava – da BiH ne prati evropsku viznu politiku i da zbog toga postaje bezbjednosni i migracijski rizik.
U trenutku kada Brisel traži hitno usklađivanje viznog režima, Bosna i Hercegovina je, prema najnovijem izvještaju Evropske komisije, jedina zemlja Zapadnog Balkana koja je tokom 2025. godine povećala nivo neusklađenosti sa viznom politikom EU. Dok su susjedne zemlje pooštravale pravila, BiH je išla u suprotnom smjeru.
Umjesto uvođenja viza, BiH i dalje omogućava bezvizni ulazak državljanima Rusije, Kine, Turske, Azerbejdžana, Kuvajta, Katara, te sezonski i Saudijske Arabije – zemalja čiji građani, za ulazak u Evropsku uniju, moraju imati vizu. Upravo to Brisel vidi kao direktan kanal za iregularne migracije prema EU.
Radi se o zemljama za čije državljane je obavezna viza, ukoliko žele da uđu u neku od zemalja EU.
Dok u najvišim institucijama EU u izvještajima upozoravaju kako nepoštivanje njihovih politika u BiH predstavlja direktan bezbjednosni i migracijski rizik, nadležni u BiH neuvođenje viza pravdaju "geopolitičkim" izazovima i "prijateljskim odnosima".
EU je ukinula vize građanima BiH 2010. godine, nakon čega se Bosna i Hercegovina obavezala na usklađivanje svoje vizne politike sa Evropskom unijom.
Kroz program reformi, kojeg je u decembru odobrila Evropska komisija, BiH se obavezala, zaključno sa 2027. godinom, da će svake godine uvesti vize za najmanje jednu zemlju, usklađujući se sa evropskom viznom politikom.
Šta traži EU od BiH?U najnovijem izvještaju Evropske komisije ukazuje se na činjenicu da je Bosna i Hercegovina u 2025. godini jedina zemlja regiona koja je zabilježila negativan trend, dok su susjedi pooštrili svoje režime.
"Bosna i Hercegovina je zadržala broj stalnih bezviznih sporazuma na 72, ali je povećala broj sezonskih bezviznih izuzeća sa 1 na 3. Kao rezultat toga, broj neusklađenosti između vizne politike Bosne i Hercegovine i vizne politike Evropske unije povećan je sa 8 u 2024. godini na 10, koliko ih trenutno ima", stoji u Izvještaju EK o usklađenosti viznog režima država zapandog Balkana i Evropske unije.
Posebno se naglašava da granica sa Hrvatskom ostaje glavni ulaz za neregularne migrante, uz sve češće slučajeve korištenja falsifikovanih pasoša.
U preporukama u Izvještaju, ne stoji izričito za koje zemlje se očekuje od BiH da ukine vize, ali je istaknuto da BiH mora ubrzati usklađivanje vizne politike, ukinuti sezonske olakšice, ojačati kontrolu granica i uvesti biometrijske vizne aplikacije kako bi zadržala bezvizni režim sa EU.
U izvještaju se navodi i da je BiH preduzela određene korake, poput potpisivanja sporazuma sa Frontexom, ali da i dalje postoje kašnjenja u readmisiji i problemi u kontroli granica.
Iz Evropske komisije nisu odgovorili na upite Radija Slobodna Evropa koji su to ključni koraci za BiH.
Evropska komisija traži da se vizna politika hitno uskladi sa listom EU, da se ukinu sezonske olakšice i da se pojačaju provjere dolazaka iz rizičnih zemalja. Poseban naglasak stavljen je na potrebu jačanja kapaciteta granične policije i uvođenje biometrijskih procedura u vizni sistem, kako bi BiH zadržala bezvizni režim sa Evropskom unijom.
Pozitivno je ocijenjena saradnja sa EU agencijama, nakon što je BiH u junu 2025. potpisala statusni sporazum sa Frontexom.
Šta kaže državni ministar?Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu odgovorili na upit RSE o tome zbog čega se BiH ne uspijeva uskladiti sa viznim politikama EU. Na poruke i pozive nije odgovarao ni ministar Elmedin Konaković.
No, on je izjavio 5. januara, gostujući na televiziji N1, kako se sa Evropskom unijom "komunicira stalno", ali da su "veliki pritisci".
"Osim Turske, Kine i Rusije, sa kojima imamo odlične odnose, imamo i Azerbejdžan, Katar i Kuvajt. Veliki su pritisci, ali tu očekujemo dvosmjernu ulicu. Očekujemo prvo kakva će biti reakcija Evropske unije. Pozivam ih na ozbiljnost", izjavio je Konaković, aludirajući na unutrašnje političke blokade u zemlji.
Govoreći o privremenim vizama sa Sadijskom Arabijom, Konaković je rekao kako je bio veliki broj posjeta iz ove zemlje u Bosnu i Hercegovinu.
"I nula sigurnosnih izazova, niti jedan azil, neće ljudi Saudijci bježati u BiH, to je dobra praksa, ja sam ubijeđen da će se ona nastaviti", kazao je.
Za uvođenje viza potrebno je da o tome odluku donese Savjet ministara BiH, čiji je i Konaković član.
Savjet čine predsjedavajuća i devet ministara, od kojih su po tri Bošnjaka, Hrvata, Srbina kao "konstitutivnih naroda", i jedan ministar iz reda "Ostalih".
Da bi neki prijedlog bio na dnevnom redu sjednice, potrebno je da za to glasaju predsjedavajuća i njena dva zamjenika koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
Za usvajanje odluke, uz prostu većinu, mora glasati najmanje jedan ministar iz svakog naroda.
Zbog protivljenja srpskih ministara, BiH nije uvela vize Rusiji, sa kojom je bezvizni režim uspostavljen 2013. godine.
Nakon što je Rusija 2022. godine izvršila agresiju na Ukrajinu, EU je uvela sankcije i vize ruskim državljanima, a to je u više navrata zatražila i od BiH.
Iz Evropske komisije upozoravaju i kako je preko 5.000 državljana Turske tokom 2024. godine pokušalo ilegalno preći granicu BiH–Hrvatska, što EU vidi kao direktnu posljedicu neusaglašene vizne politike.
No, i pored toga, političke stranke iz Sarajeva odbijaju uvođenje viza Turskoj.
Državljani iz više od 70 zemalja mogu ući u Bosnu i Hercegovinu bez viza, prema odluci Savjeta ministara iz 2017. godine, koja je mijenjana kasnije u nekoliko navrata.
EU neusklađenost vizne politike u BiH vidi kao 'rizik'Politički analitičar Adi Ćerimagić za RSE ističe kako EU vidi neusklađenost vizne politike BiH kao značajan rizik za povećanu iregularnu migraciju.
"Kazne za neispunjavanje zahtjeva su dvostruke- BiH bi mogla ostati bez 23 miliona eura predviđenih planom rasta i reformskom agendom, a druga opcija je suspenzija bezviznog režima", kaže on za Radio Slobodna Evropa.
Ipak, dodaje da je kazna u vidu suspenzije bezviznog režima za BiH "malo vjerovatna, jer bi za takvu odluku bila potrebna saglasnost svih članica EU".
"EU je jasno stavila do znanja da BiH mora početi sa usklađivanjem vizne politike, te se I obavezala na postepeno smanjenje kroz Reformsku agendu, uz finansijsku podršku od 7,3 miliona eura po svakoj zemlji za koju ukine bezvizni režim – ukupno oko 22 miliona eura", naveo je.
Ističe kako se drugi ključni zahtjev EU odnosi na jačanje kapaciteta granične službe BiH.
"Od vlasti se traži uvođenje strožijeg sistema identifikacije putnika, posebno iz Turske. BiH bi morala razviti sistem kojim bi se razlikovali turisti od onih koji bezvizni režim koriste za ilegalni ulazak u EU, što podrazumijeva bolju razmjenu podataka sa zemljama porijekla i modernizaciju granične infrastructure", istakao je Ćerimagić.
Dodao je i kako postojanje sezonskog bezviznog režima, kojeg BiH ima sa Saudijskom Arabijom, EU ne priznaje kao pravnu kategoriju.
'EU neće odustati od zahtjeva'Politički analitičar Denis Hadžović izjavio je za RSE da je malo vjerovatno da će vlasti u Bosni i Hercegovini u kratkom roku pristati na uvođenje viznog režima, kako to traži Evropska unija.
Hadžović je naglasio da će BiH imati niz problematičnih zadataka, među kojima je i pitanje viznog režima sa Kosovom.
BiH nije ukinula vize Kosovu, zbog protivljenja jednog od njenih entiteta, Republike Srpske, dok, sa druge strane bh. građani mogu ići u ovu državu bez viza.
Hadžović je istakao da EU neće odustati od svojih zahtjeva, jer je BiH dobila kandidatski status.
"Ako želimo postati dio EU, moramo ispuniti kompletan acquis, uključujući i viznu politiku i vanjsku politiku. Tu neće biti prostora za pregovore", zaključio je.
Kako izgleda vizna mapa BiH?Bosna i Hercegovina je uspostavila bezvizni režim s Rusijom 2013. godine, s Turskom 2016. godine
Prema posljednjoj izmjeni usvojenoj u Savjetu ministara, u aprilu prošle godine, BiH i dalje omogućava bezvizni režim za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije za vrijeme turističke sezone od 1. juna do 30. septembra tokom kalendarske godine u trajanju do 30 dana.
Prema podacima Međunarodnog udruženja zračnog prometa (IATA), državljani BiH mogu bez viza putovati u 118 država od 193 članice UN-a.

Od evropskih zemalja, državljanima BiH potrebne su vize samo za Ujedinjenu Kraljevinu, a u regiji BiH ima vizni režim s Kosovom čiju nezavisnost ne priznaje zbog protivljenja predstavnika RS-a.