Iranski aktivisti pozivaju na unutrašnje promjene, a ne na stranu intervenciju

Ono što je počelo kao protest zbog ekonomskih problema preraslo je u najveću prijetnju iranskim klerikalnim vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Istaknuti aktivisti u Iranu, koji su govorili za Radio Farda, Iranski servis Radija Slobodna Evropa, kažu da rasprostranjene demonstracije ukazuju na to da mnogi Iranci žele odlazak klerikalnog establišmenta.

Međutim, dodali su da promjene moraju doći iznutra, a ne kao rezultat strane intervencije. Sjedinjene Države zaprijetile su vojnom intervencijom ukoliko vlasti nastave s brutalnim obračunom s demonstrantima.

"Ono što vidimo znak je da su ljudi došli do zajedničkog razumijevanja", kaže Mehdi Mahmoudian, politički aktivista i borac za ljudska prava sa sjedištem u Teheranu. "Ovo više nisu samo protesti nastavnika ili jedne društvene grupe. Ovaj put, oni bez glasa su formirali savez."

Kako navodi, demonstranti više ne pozivaju na reforme klerikalno dominiranog političkog sistema, već zahtijevaju suštinske promjene.

"Ono što sada mora da se promijeni jeste sama Islamska republika, i ona se mora promijeniti iznutra", rekao je.

Aktuelni protesti najveći su u Iranu od demonstracija "Žena, život, sloboda" iz 2022. godine. Vlasti su tada ugušile proteste, a na stotine demonstranata je ubijeno.

I na najnoviji talas protesta vlasti su odgovorile brutalnom silom, ubijeno je na desetine demonstranata, a više od 1.000 je uhapšeno. To je, kako kažu aktivisti, pokazalo nespremnost vlasti da slušaju i rješavaju legitimne pritužbe stanovništva.

Kao okidač za proteste navodi se ekonomski kolaps izazvan rastućom inflacijom i strmoglavim padom nacionalne valute.

Vjerska učenjakinja i aktivistkinja za ljudska prava Sedigheh Vasmaghi kaže da su pogoršani životni uslovi doveli velike dijelove društva preko tačke pucanja.

"Ekonomska i egzistencijalna situacija ljudi danas je više haotična nego ikada ranije", rekla je Vasmaghi za Radio Farda.

Rekla je i da se vlasti nalaze u znatno slabijoj poziciji nego tokom prethodnih talasa nemira, navodeći pogoršanje ekonomske krize u zemlji, potaknute razarajućim američkim sankcijama, ali i lošim upravljanjem i korupcijom vlasti.

Vasmaghi je upozorila da bi sve šira represija države mogla dodatno radikalizirati situaciju.

"Ako država ustraje, ovo će se neizbježno pretvoriti u sukob", kaže. "Narod će silom srušiti establišment."

Uprkos sve oštrijem tonu, aktivisti su odlučni u stavu da ne žele strano vojno uplitanje u Iran. Mahmoudian je povukao jasnu razliku između međunarodne podrške i intervencije.

"Podrška i miješanje nisu isto", rekao je. "Međunarodne institucije mogu i trebaju pružiti podršku u okviru međunarodnog prava, ali svaki vojni napad ili strana vojna intervencija nedvosmisleno se osuđuju."

Vasmaghi je ponovila taj stav, naglašavajući da bi vanjska vojna akcija potkopala legitimitet protesta.

"Lično se protivim stranoj vojnoj intervenciji", rekla je. "Globalna zajednica treba podržati mirne proteste, ali ne smije biti intervencije."

Aktivistkinja za ljudska prava Motahareh Gounei ukazala je na nezapamćenu inflaciju posljednjih mjeseci kao dodatni dokaz da javnost želi promjene.

"Ljudi više nemaju nikakva očekivanja od Islamske republike", rekla je za Radio Farda. "Oni jasno poručuju: ne želimo ovaj sistem."

Gounei je opisala scene s protesta posljednjih dana u kojima su se mase kretale direktno prema sigurnosnim snagama, što sugerira da stanovništvo više nema šta izgubiti.

"Želimo da ova poruka stigne do svijeta", rekla je Gounei. "Ne želimo ovaj politički establišment."