Nova godina, stari izazovi: Zelenski mijenja ekipu – evo ko su novi ljudi

Nova godina. Stari rat. Novi kadar.

U nekim od najvažnijih kadrovskih odluka tokom svog mandata, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski započeo je niz velikih promjena na ključnim pozicijama u svojoj administraciji. To uključuje i smjenu čelnika dvije najvažnije obavještajne agencije.

Ukrajinci su iscrpljeni od sveobuhvatnog rata koji će sljedećeg mjeseca ući u četvrtu godinu. Birači i dalje uglavnom podržavaju Zelenskog, iako mu je rejting opao, a raste pritisak za moguće izbore ako dođe do prekida vatre ili mirovnog sporazuma.

Korupcijski skandali također su uzdrmali vladu Volodimira Zelenskog, a neki politički analitičari kažu da je rekonstrukcija prvenstveno usmjerena na jačanje pozicije Ukrajine u mirovnim pregovorima koje predvodi SAD.

"Sve u svemu, predsjednik shvata da pregovarački proces nije dao brze rezultate. A sada su svi ti kadrovski procesi, koji su bili usporeni, ali su sazrijevali, odjednom došli na dnevni red", rekao je za RSE politički analitičar iz Kijeva Oleh Saakjan.

"Vidimo da je prioritet pregovarački proces i odbrana. Upravo zato se ove kadrovske promjene i dešavaju."

Parlament bi mogao glasati o najvažnijim pozicijama već naredne sedmice.

Evo pregleda ko je na funkciji, ko je smijenjen, ko napreduje, a ko gubi poziciju – i zašto.

Na funkciji (i napreduje): Kirilo BudanovDugogodišnji šef vojne obavještajne agencije poznate kao HUR, Budanov je 2. januara imenovan od strane Zelenskog da preuzme funkciju od Andrija Jermaka kao uticajni šef predsjedničkog kabineta – praktično njegov šef osoblja.

Zatvoren i enigmatičan, Budanov je izgradio bazu podrške zahvaljujući nadzoru nad sabotažnim operacijama protiv ruskih ciljeva.

Moskva ga je optužila da je organizovao bombaški napad na most preko Kerčkog moreuza 2022. godine, koji povezuje Rusiju s Krimom, ukrajinskim crnomorskim poluostrvom koje je Moskva zauzela 2014.

Napad, koji je privremeno oštetio most i susjedne željezničke šine, slavljen je kao demonstracija domišljatosti.

Agencija je također koristila pomorske dronove s eksplozivom, kontrolisane putem satelita, koji su gađali desetine ruskih brodova u Crnom moru.

Budanovljeva vidljivost dodatno je potaknula spekulacije da bi mogao postati politički izazivač Zelenskom, a neki stručnjaci smatraju da je uključivanje Budanova u administraciju način da se spriječi potencijalni izazov.

Budanovljeve nove dužnosti uključuju i vođenje pregovora sa Zapadom s ciljem okončanja ruske invazije. Pregovori su sada u kritičnoj fazi, jer se Ukrajina protivi nekim od problematičnih prijedloga iz američkog plana objavljenog u novembru 2025. Zelenski je imenovao bivšeg zamjenika ministra vanjskih poslova za svog savjetnika.

Budanovljeva zamjena biće šef Spoljne obavještajne službe, general-potpukovnik Oleh Ivaščenko(Ivashchenko).

Smijenjen: Andrij JermakJermak, čovjek kojeg je Budanov zamijenio, stekao je značajan uticaj – i mnogo neprijatelja – prije nego što je smijenjen krajem novembra 2025. godine, kao žrtva sve većeg korupcijskog skandala koji je uključivao mito u energetskom sektoru.

Jermak je advokat i filmski producent koji je upoznao Zelenskog dok je ovaj još bio glumac i komičar. U februaru 2020. imenovan je za šefa predsjedničkog kabineta, manje od godinu dana nakon što je Zelenski preuzeo funkciju.

Nakon invazije, postao je poznat kao ključni politički egzekutor i nerazdvojni saradnik Zelenskog, boraveći s njim u predsjedničkom skloništu i prateći ga na međunarodnim sastancima.

Jermakov stan je pretresen u novembru u sklopu antikorupcijske istrage koju su vodili Nacionalni biro za borbu protiv korupcije i Specijalizirano antikorupcijsko tužilaštvo, poznati kao NABU i SAPO.

Prije Jermaka, korupcijski skandal je već "odnio" dva visoka ministra: ministra pravde Hermana Haluščenka(Halushchenko) i ministricu energetike Svitlanu Hrinčukvitlana(Hrynchuk).

Izvan igre – opet: Denis ŠmigalKada je u julu imenovan na čelo Ministarstva odbrane, Šmigal je već gotovo pet godina obavljao funkciju premijera – još od prije ruske invazije.

Prije toga, Šmigal je obavljao visoku izvršnu funkciju u najvećoj privatnoj energetskoj kompaniji u zemlji, DTEK-u.

Premijerska funkcija ima manje ovlasti od predsjedničke, pa se posao uglavnom svodi na vođenje zakonodavnih pitanja u parlamentu i sjednica vlade.

Trenutno, predsjednička stranka "Sluga naroda" ima apsolutnu većinu u parlamentu, Vrhovnoj Radi – tako da u praksi predsjednički ured kontroliše i vladu i zakonodavstvo.

Nakon što je Zelenski smijenio ministre povezane s energetskim skandalom, imenovao je Šmigala na čelo Ministarstva energetike, navodno kako bi pomogao u čišćenju tog resora.

Šmigal se smatra staloženim tehnokratom koji rijetko daje intervjue ili traži publicitet, za razliku od nekih drugih visokih zvaničnika, pa nema opasnosti da zasjeni Zelenskog.

U igri (i na višem nivou): Mihajlo FedorovJedan od najmlađih ministara u vladi Zelenskog, Fedorov (34) imenovan je 2019. za prvog ministra digitalne transformacije Ukrajine – funkciju čiji je cilj modernizacija zastarjelih državnih usluga, od kojih mnoge potiču još iz sovjetskog doba.

Jednako važan cilj bio je osigurati transparentnost dugogodišnjih netransparentnih birokratskih procesa, kako bi se iskorijenile duboko ukorijenjene koruptivne prakse. Reforme – opisane kao "država u pametnom telefonu" – naišle su na široku podršku Ukrajinaca, a Fedorovljeva popularnost i uspjeh doveli su do njegovog unapređenja u potpredsjednika vlade, s proširenim ovlastima.

Nakon Šmigalevog prelaska u Ministarstvo energetike, Fedorov je imenovan na čelo Ministarstva odbrane.

Fedorov nema vojnu pozadinu, što je izazvalo negodovanje među pripadnicima ukrajinskih oružanih snaga. Ali ni Šmigal je nije imao.

Njegovo unapređenje na vojnu funkciju shvaćeno je kao signal da će se ratne inovacije u oblasti dronova i njihove proizvodnje – u kojoj Ukrajina prednjači – dodatno ubrzati.

Van igre (i na nižem nivou): Vasil MaljukDo svoje smjene, Maljuk je nadzirao najveću, a vjerovatno i najstrašniju sigurnosnu i obavještajnu agenciju u Ukrajini – Službu sigurnosti Ukrajine (SBU).

Maljuk je preuzeo funkciju u februaru 2023, nakon što je Zelenski smijenio tadašnjeg šefa Ivana Bakanova, ukazujući na sumnje da je služba bila puna ruskih špijuna i doušnika uoči invazije godinu ranije.

SBU, rival Budanovljevoj agenciji, bio je poznat po otkrivanju špijuna i sabotera, ali i po provođenju atentata i drugih operacija.

U junu 2025. služba je dobila zasluge za izvođenje sabotažne operacije u kojoj su desetine dronova skrivene u civilnim kamionima lansirani na ruske vojne baze, hiljadama kilometara od granice.

Prethodnog decembra, SBU je optužen da je detonirao električni skuter parkiran na moskovskom trotoaru, pri čemu je poginuo visoki ruski general.

Ali povremeno tajnovite operacije službe izazvale su i kritike.

U julu 2025. služba je uhapsila nekoliko istražitelja koji su bili okosnica napora NABU-a i SAPO-a u borbi protiv endemske korupcije. SBU ih je optužio da imaju veze s Rusijom.

Taj potez, zajedno sa zakonodavstvom koje je dvjema organizacijama oduzelo nezavisnost, duboko je uznemirio Ukrajince, naročito mlade, koja je snažno podržavala njihovu misiju suzbijanja korupcije.

Pod pritiskom uličnih protesta, Zelenski se povukao i podržao zakon kojim je vraćena nezavisnost ovih institucija.

Maljuk je navodno u početku odbio da podnese ostavku kada mu je Zelenski to naredio, a brojni istaknuti vojni i sigurnosni zvaničnici javno su ga podržali. Među njima je bio i komandant ukrajinskih dron operacija.

"Napustit ću funkciju šefa Službe sigurnosti", rekao je, najavljujući nekoliko dana kasnije prelazak na novu poziciju. "Ostat ću u sistemu kako bih provodio operacije koje nastavljaju nanositi maksimalnu štetu neprijatelju. Snažna, moderna obavještajna služba ključna je za sigurnost naše države."

List Ukrajinska pravda izvijestio je da je možda Jermak imao ključnu ulogu u Maljukovoj smjeni.

Njegov nasljednik, general-major Jevgen Hmara, komandovao je elitnom jedinicom za specijalne operacije SBU-a, Alfom.

Priredila Elvisa Tatlić