Američka zapljena ruskog tankera upozorava 'flotu u sjeni'
Američka zapljena ruskog tankera u sjevernom Atlantiku dramatično podiže ulog u pomorskoj blokadi Venezuele koju sprovodi Washington, uništavajući očiglednu strategiju Kremlja da promijeni zastave brodova svoje "flote u sjeni" kako bi im ponudio zaštitu– i dodatno podstičući šire tenzije s Moskvom.
Prema podacima kompanije Windward, koja se bavi pomorskom obavještajnom analizom, oko 21 brod bez zastave preuzeo je rusku zastavu otkako su Sjedinjene Države 10. decembra zaplijenile tanker iz flote u sjeni nazvan Skipper u Karibima.
Nakon toga uslijedila je najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o blokadi sankcionisanih tankera koji ulaze i izlaze iz Venezuele, što je dovelo do zapljene drugih brodova od strane SAD-a.
Uobičajeno je da se brod pod zastavom može pretražiti samo uz dozvolu države koja je dodijelila zastavu, dok brod bez zastave nema takvu pravnu zaštitu. Ali, uprkos upozorenjima Moskve da se povuče, američki helikopteri Obalske straže spustili su se na Marinera, nedavno preimenovan iz Bella 1, i preuzeli kontrolu nad njim.
Ruska zastava nije pomogla"Ova pojedinačna akcija prijeti da potkopa sigurnost i utočište koje bi registracija ili ponovna registracija u Rusiji inače mogla pružiti", rekao je John Burgess, viši saradnik Centra za međunarodno pravo i upravljanje na Univerzitetu Tufts, za RSE 7. januara.
Marinera je preuzela rusku zastavu tek 30. decembra, nakon ranijeg pokušaja američkog ukrcavanja dok se približavala vodama Venezuele. Burgess je rekao da je to učinilo status broda "nejasnim", što znači da nova ruska zastava, koju je posada čak naslikala na trupu broda, nije pomogla.
"To je bilo zakonito ukrcavanje, ali uz neka pitanja. Brodovi ne bi smjeli mijenjati zastave iz pogodnosti. Treba postojati suštinski razlog", rekao je on.
Washington je zauzeo sličan stav.
"Brod je proglašen bez zastave nakon što je istakao lažnu zastavu", rekla je sekretarka za medije Bijele kuće Karoline Leavitt novinarima, odbacujući proteste ruskih zakonodavaca da je zapljena "kršenje pomorskog prava" ili čak "piraterija".
Procjene govore da flote u sjeni koje koriste Rusija, Iran i Venezuela kako bi izbjegle međunarodne sankcije broje oko 1.000 brodova. Njihov broj je porastao posljednjih godina dok ove tri zemlje nastoje održati prodaju nafte koja je vitalna za njihove državne budžete.
Ti brodovi su često stari, u lošem stanju i bez osiguranja. Stotine njih su na crnoj listi Sjedinjenih Država, Evropske unije i drugih – što ozbiljno ograničava njihovu funkcionalnost, ali ih ne zaustavlja u potpunosti.
"Šablon" za "nove zapljene"Analitičari pomorske industrije već su rekli da su akcije SAD-a protiv brodova bez zastave, kao i nedavni napadi ukrajinskih dronova na sankcionisane brodove u Crnom moru, označili novu eru oštrijih mjera protiv flote u sjeni.
Zapljena broda Marinera podigla je ljestvicu još više
"Američki regulatori prate situaciju. Vjerovatno slijede nove zapljene", rekla je Michelle Bockmann, viša analitičarka pomorske obavještajne službe u kompaniji Windward, tokom webinara 7. januara.
Bockmann je dodala da je potez protiv Marinere ponudio "šablon" zemljama Baltičkog mora koje se bore s "prijetnjom koju tamna flota predstavlja za sigurnost plovidbe, pomorsku bezbjednost i životnu sredinu, posebno onima koje su lažno označene zastavama. SAD su pokazale da je moguće presresti, zaplijeniti i riješiti pitanje tankera".
Značajno je i to da u slučaju Marinere Sjedinjene Države nisu djelovale same. Britansko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su zračne snage te zemlje obezbijedile dodatni nadzor i dopunjavanje goriva u mornarici kao podršku američkoj operaciji.
Diplomatske posljediceMinistar odbrane John Healey rekao je da su američkim snagama dozvolili korištenje baza u Velikoj Britaniji za misiju, dodajući da je ona opravdana prema međunarodnom pravu jer je Marinera bila dio "rusko-iranskog saveza za izbjegavanje sankcija koji podstiče terorizam, sukobe i patnju od Bliskog istoka do Ukrajine".
Izjava ne samo da nudi drugačiji pravni argument, već skreće pažnju na složenu geopolitičku pozadinu zapljene broda.
Washington je mjesecima pregovarao s Rusijom, Ukrajinom i evropskim zemljama o okončanju rata u Ukrajini. Najnoviji nacrti uključuju sigurnosne garancije za Kijev koje su već neprihvatljive za Moskvu.
Ovi događaji predstavljaju dodatni udarac prestižu Moskve nakon američkog upada koji je završio hapšenjem ključnog saveznika Kremlja, sada svrgnutog lidera Venezuele Nicolasa Madura.
Posljedice će se nastaviti.
Nije odmah bilo jasno koliko je ruskih članova posade bilo na brodu Marinera. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je od SAD-a da osigura "humano i pravilno postupanje s ruskim državljanima na brodu Marinera", pozivajući na poštivanje njihovih prava i interesa. Dodali su da SAD ne smiju ometati njihov što skoriji povratak u Rusiju.
Washington je, međutim, nagovijestio mogućnost da će pomorci biti izvedeni pred sud u Sjedinjenim Državama – što je dodatni izvor tenzija u danima koji dolaze.
Priredila Elvisa Tatlić