Novinari u BiH pod teretom tužbi i borbe za egzistenciju

Prije nešto više od godinu, Sanja Vasković, istraživačka novinarka iz Istočnog Sarajeva, dobila je tužbu za klevetu od lokalnog poduzetnika, nakon što je objavila tekst o sumnjivim poslovnim vezama i zloupotrebama u programima podrške zaposlenosti.
Iako tužilaštvo do danas nije podiglo optužnicu, njen slučaj pokazuje izazove s kojima se susreću novinari u Republici Srpskoj, dvije i pol godine otkako je u tom bosanskohercegovačkom entitetu kriminalizirana kleveta (Kleveta u Republici Srpskoj postala je od augusta 2023. krivično djelo, nakon što su na snagu stupile izmjene Krivičnog zakonika koje je usvojila Narodna skupština tog entiteta.

Prema ovim zakonskim izmjenama, usvojenima na sjednici Narodne skupštine RS 20. jula, za klevetu su predviđene novčane kazne do 3.000 eura.

Klevetom se naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, a veće kazne su predviđene ukoliko je iznesena u medijima, uključujući društvene mreže, ili na javnom skupu.).
Do sada je podneseno više od dvije stotine krivičnih prijava protiv građana, aktivista i opozicionara, uključujući 38 tužbi protiv novinara.
Prema podacima udruženja BH novinari, do danas nije podignuta nijedna optužnica protiv novinara, a Vasković se nada da se u njenom slučaju to neće ni desiti.
"Tekst je bio potkrijepljen činjenicama i mislim da tužilaštvo nije reagovalo. Prije nekoliko dana sam im slala upit i rekli su mi da nema optužnice. Apsurdno je, jer sam možda ja trebala da prijavim njega, s obzirom na to da je na sve načine uticao da se ne piše", kaže Vasković.
Tužba za klevetu bio je samo jedan vid pritisaka s kojima se suočavala. Nekoliko puta se našla i na meti verbalnih napada lokalnih političara.
"Sve se svelo na lične uvrede i diskreditaciju mene kao ličnosti. Kako se bivši predsjednik RS [Milorad Dodik] odnosio prema novinarima, to se preslikava na lokalne sredine", kaže Vasković.
Nije lako 'čačkati mečku' iz malih sredinaIstražujući trošenje javnog novca, zaštitu životne sredine i korupciju, novinarka Milanka Kovačević, koja živi i radi u Gacku, gradiću u istočnoj Hercegovini, bila je, također, izložena tužbama.
"Kriminalizacija klevete danas visi nad novinarima kao Damoklov mač i nikada ne znate kada će se spustiti", kaže ona.
Prije sedam godina, s nekoliko kolega, Kovačević je osnovala portal u Gacku, nakon čega je postala svjesna da nije isto "čačkati mečku" iz velikih redakcija i iz malih lokalnih zajednica.
Zbog tekstova koje je objavljivala, suočavala se s prijetnjama i pritiscima, a neke od njih je i prijavljivala policiji.
U slučaju prijetnje nasiljem, koji je prijavila, sudski postupak je trajao godinu, a muškarac koji joj je prijetio da će je "zgromiti" kažnjen je prekršajno sa oko 700 maraka (oko 350 eura).
"Za nekoga ko ima milione, to praktično ne znači ništa. To je poruka potpune nekažnjivosti i signal da se može raditi šta god se hoće. No, kada imam priču ili vidim nepravdu, moram to da napišem, bez obzira na to koliko će me koštati", kaže Kovačević.
Prema njenim riječima, novinar ukoliko se bavi temama o kojima niko ne želi da govori, mora biti spreman na podozrive poglede, ignorisanje, spinove.
"Osobito ukoliko ste žena, majka i supruga, jer se pritisci često prelivaju na privatni život. Nađe se neki političar nezadovoljan mojim načinom pisanja, pa me provuče kroz prljavu mašinu – od priča kako dobijamo pare, do toga da moj muž radi u termoelektrani, kao da ja nemam pravo da živim ovdje i da budemo zaposleni", kaže.
Prema podacima udruženja BH novinari, osim krivičnih prijava, u BiH ima oko 300 aktivnih tužbi za klevetu u parničnim postupcima.
Značajan broj ih se odnosi na SLAPP tužbe, kojima nije cilj dokazivanje klevete nego iscprljivanje novinara putem drugotrajnih postupaka.
Kristina Perić, nagrađivana novinarka i urednica hercegovačkog portala, koji se bavi istraživačkim novinarstvom, razotkrila je brojne koruptivne radnje u Hercegovini, poput onih o bespravnoj gradnji u Mostaru.
Zbog toga se suočila s nekoliko tužbi, ali su na sudovima sve odbačene i presude su bile u njenu korist.
"Moja očekivanja od insitucija koje bi nas trebale zaštiti su ispod ništice. Imala sam nekoliko SLAPP tužbi i sve su završene u moju korist, jer je na sudu utvrđeno da istraživačko novinarstvo nije kleveta, da mu je cilj poboljšanje stanja u društvu i da je rađeno po pravilima struke", kaže ona.
No, ističe da je na sudovima izgubila mnogo vremena, što i jeste cilj tužbi – da novinar ne stiže pisati.
"Sve su vezane uz članke o korupciji. I onda, akteri tih afera imaju novac i tuže novinara koji nema novac i često se brani iz vlastitih sredstava. Sve je to iscrpljujuće i demotivirajuće jer pišući svaki članak računaš da bi mogao rezultirati tuužbom i gubljenu vremena na sudovima", kaže Perić.
Dodaje da su u lokalnim zajednicama novinari izloženiji od istraživačkih novinara u velikim gradovima.
"Zajamčeno ti je da ćeš svaki dan sretati ljude o kojima pišeš i da će ti slati poruke. Znaju tko si, što si, prate privatni žvioot, suprugu su dolazili s ponudama da uzmem novac za nepisanje nečega. U mojoj ranijoj redakciji prijavljivali smo prijetnje i nikada nismo imali povratnu reakciju. Kad su mi razbili staklo na automobilu, u sekundi sam odlučila da neću prijaviti, jer ne vidim da je rasvijetljen ijedan takav događaj", kaže ona.
Pad slobode medija u BiHMeđunarodne organizacije upozoravaju da je krivično gonjenje za klevetu doprinijelo padu slobode medija u Bosni i Hercegovini.
BiH je prema prošlogodišnjem Svjetskom indeksu slobode medija pala na 86. mjesto, među 180 rangiranih država, u izvještaju organizacije "Reporteri bez granica".
Riječ je o padu od pet pozicija u odnosu na prethodnu godinu.
Upozoreno je da, usprkos velikom broju medija, u BiH ne postoji stvarni pluralizam informacija, dok je prostor za slobodno, nezavisno i istraživačko novinarstvo sve uži.
U takvom ambijentu pritisci, prijetnje, tužbe, te pokušaji diskreditacije postali su dio novinarske svakodnevice, a sve je izraženije nakon kriminalizacije klevete u RS.
Sanja Vasković kaže da je od kriminaliziranja klevete u RS u ljeto 2023. situacija pogoršana i da se može osjetiti strah među novinarima.
"Na različite načine pokušavaju da nas ućutkaju ili da nađu model da ne pišemo o onome što im se ne sviđa. No, često je moj diktafon jedini način da ljudi saznaju šta se dešava i kako se upravlja njihovim novcem, jer imamo privid transpretnosti. Ne bih voljela da se autocenzura poveća, jer im je to i cilj - da prestanemo pisati", kaže Vasković.
Prema izvještajima međunarodnih organizacija, uz političke i pravne pritiske, sve izraženiji postaju i ekonomski problemi s kojima se suočavaju mediji.
Trend gašenja medija koji pokrivaju Zapadni Balkan i posljedicePoložaj novinara u Bosni i Hercegovini dodatno je otežan usljed malog, rascjepkanog tržišta i dugotrajnog nedostatka stabilnih izvora financiranja, navedeno je u izvještaju Reportera bez granica.
Mediji su opterećeni i etničkim podjelama, dok zbog ovisnosti o političkih i ekonomskih centara moći brojni izbjegavaju bavljenje ključnim temama od javnog interesa.