Srbijanske kvote za čelik guraju proizvođače iz BiH na ivicu opstanka

Hiljade radnika u metalskoj industriji Bosne i Hercegovine mogle bi ostati bez posla, a deseci miliona eura izvoza nestati preko noći, tvrde proizvođači iz BiH, nakon što je Srbija zatvorila svoje tržište za dio čeličnih proizvoda iz BiH.

Odlukom Vlade Srbije o uvođenju kvota i visokih carina na uvoz građevinskog čelika i žice, bh. proizvođači upozoravaju da su dovedeni na ivicu opstanka.

Posebno je ugrožena Željezara u Zenici, koja je u Srbiju izvozila 220.000 tona godišnje ili trećinu proizvodnje.

Istovremeno, odluka bi mogla pogodovati najvećem srbijanskom proizvođaču čelika u kineskom državnom vlasništvu, HBIS-u Serbia, koji godinama posluje s gubitkom.

Uredba Srbije, koja se primjenjuje od 1. januara do 30. juna 2026. godine, uvodi kvote na uvoz građevinskog čelika i žice iz BiH.

Srbija je odredila 50 posto carine na sve preko tih količina, a one su upola manje od prosječnog izvoza iz BiH u Srbiju u prethodnim godinama.

Vlada Srbije ove mjere pravda zaštitom domaće proizvodnje i osiguranjem stabilnosti industrija koje smatra strateški važnim, kako se navodi u uredbi, odnosno sprječavanjem prekomjernog uvoza koji bi mogao poremetiti domaće tržište i proizvođače.

Sama uredba je doneta nakon najave EU da će u 2026. godine takođe uvesti nove kvote.

Kakve su posljedice po BiH?Prema Uredbi Vlade Srbije, iz BiH će se u Srbiju u prvoj polovini 2026. godine moći uvesti oko 73.000 tona što je za oko 31.000 tona manje od polugodišnjeg izvoza prošle godine.

Posebno je ugrožena Željezara Zenica, koja zapošljava oko 5.500 radnika, a indirektno o njoj ovisi više od 10.000. Ona je u Srbiju plasirala godišnje oko 220.000 tona čelika godišnje ili trećinu proizvodnje.

Iz ove kompanije, koja je u fazi restrukturiranja nakon što ju je indijski Mittal prodao privatniku iz BiH, nisu odgovorili na upit RSE o utjecaju uvoznih kvota na njihovo poslovanje.

Izvoz željeza i čelika iz BiH u Srbiju je u 2025. godini iznosio oko 210.000 tona ili oko 50.000 tona više u usporedbi s 2021. godinom i glavno je tržište za proizvođače iz ove zemlje.

"Izvozili smo po par miliona eura godišnje u Srbiju. Sad nećemo ništa moći da radimo [u Srbiji]", kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nehad Kardović, vlasnik sarajevske firme Velbos.

Ovo preduzeće proizvodi armaturu koja se koristi u izgradnji cesta i mostova u Srbiji.

Prema riječima predsjednika Sindikata metalaca FBiH, Almira Salihovića, kvote, koje su uvedene, "praktično znače zatvaranje tržišta Srbije za naš čelik i ozbiljno ugrožavanje više hiljada radnih mjesta u jednom od rijetkih preostalih industrijskih sektora u zemlji".

On kaže i da carine Srbije provode dodatne kontrole na granicama provjeravajući ispunjenost kvota, što uzrokuje kašnjenja, rast troškova i prekid proizvodnje.

Damir Bećirović, profesor ekonomije iz Tuzle, kaže da će "svaka vrsta ograničenja slobodne trgovine u konačnici štetiti državi koja je uvela takve mjere i njenim kompanijama".

"Zašto bi neka firma iz Srbije kupila skuplji proizvod iz Smedereva umjesto onog s Ilidže [grad kod Sarajeva]", kazao je za RSE.

On dodaje da se, pod krinkom štićenja domaće industrijske grane, ustvari ruši konkurentnost na tržištu, stvara monopol i šteti vlastitim krajnjim kupcima koji će plaćati skuplje proizvode i sami biti manje konkurentni.

Kakav je stav vlasti BiH?Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nisu odgovorili na upit RSE jesu li se obratili vlastima Srbije i sekretarijatu CEFTA-e vezano za ovaj problem.

Reagirala je Vanjskotrgovinska komora BiH, udruženje kompanija i drugih privrednih asocijacija, koja je tražila od nadležnih institucija u BiH da se obrate Srbiji sa zahtjevom da ukine kvote, te da delegira ovo pitanje pred komitetima CEFTA-e.

Ugovor o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA) je regionalni sporazum koji obuhvata zemlje Zapadnog Balkana i Moldaviju.

Cilj je uklanjanje carina i necarinskih barijera te olakšavanja međusobne trgovine.

Sporazum iz 2008. godine u pravilu zabranjuje uvođenje carina, kvota i mjera s istim učinkom između država članica.

Iznimno, CEFTA dopušta privremene zaštitne mjere, uključujući kvote, samo u jasno definiranim slučajevima, poput ozbiljnih poremećaja na tržištu, ali one moraju biti proporcionalne, vremenski ograničene i unaprijed najavljene ostalim članicama.

BiH i Srbija su u CEFTA-i od 2007. godine. Srbija od 2013. godine, a BiH od 2015. godine imaju sporazume o slobodnoj trgovini s EU, koji omogućava uvoz i izvoz proizvoda bez carina.

Srbija od 2024. sličan sporazum i s Kinom, usprkos upozorenjima Brisela.

Kakvi bi efekti mogli biti po kineski HBIS Serbia?Uvođenje kvota može dati konkurentsku prednost domaćim čeličanama iz Srbije u odnosu na uvoznike iz regije i EU.

Najveći proizvođač čelika je HBIS Serbia, koja je u vlasništvu kineske Hebei Iron and Steel Group, koju nadzire Kineska državna komisija za upravljanje državnim imovinom (SASAC).

Smederevsku željezaru kupili su za 46 miliona eura, dok je dugove čeličane preuzela Vlada Srbije.

Specijal RSE: Kina na BalkanuPo posljednjim dostupnim podacima za 2024. godinu, među najvećim je izvoznicima iz Srbije, a posluje s gubitcima nakon 2019. godine kad je EU prvi put uvela kvote za uvoz čelika.

Iz HBIS Serbia do zaključenja teksta nisu odgovorili na pitanja RSE hoće li uredba imati pozitivnog efekta na poslovanje željezare u Smederevu i kakve.

Šta kažu u Srbiji?Vlada Srbije mjere pravda zaštitom domaće proizvodnje, osiguranjem stabilnosti strateške industrije i sprječavanjem prekomjernog uvoza.

Iz Privredne komore Srbije nisu odgovorili na upit RSE o kvotama.

Od januara do novembra 2025. godine Srbija je uvezla proizvode od čelika u ukupnoj vrijednosti od oko 157 miliona eura, od čega iz BiH oko 100 miliona eura ili gotovo dvije trećine.

"Logično je da se zemlja brani od uvoza, čak, i ako bi on služio za dalju prodaju trećoj zemlji", kazao je za RSE beogradski ekonomist Milan Kovačević.

On ukazuje da kvote nisu počele od Srbije, već su ih prvo uvele Sjedinjene Američke Države, zatim EU, što se dalje prelilo na druge države.

"U takvim uslovima, svaka zemlja će pokušati da oteža uvoz i očuva svoj izvoz", smatra Kovačević.

Vlada Srbije je uredbu o ograničenju uvoza čelika donijela nedugo nakon najave EU da će u junu 2026. godine uvesti nove kvote, pri čemu će carina na količine koje prelaze kvote biti 50 posto.

Srbija će moći izvoziti u EU oko 400.000 tona čelika bez carina, što je upola manje nego prema kvotama iz 2019. godine. BiH je godišnje izvozila oko 300 tona željeza u EU.

Ovakvu odluku u Briselu su obrazložili time da žele da osiguraju sektor čelika u EU.

Srbija je, istovremeno, uvela porez na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda među koje, osim gvožđa i čelika, spadaju cement, đubrivo i aluminij.

Istog dana su proizvodi od čelika dodatno opterećeni CBAM regulativom pri izvozu u Evropsku uniju, što znači nove takse za sve proizvođače izvan Unije, uključujući BiH i Srbiju, koje su povezane s emisijama ugljen-dioksida nastalih tokom proizvodnje.

BiH može uvesti recipročne kvote prema Srbiji, ali bi takvu odluku Vijeća ministara morao pripremiti i za nju glasati i ministar trgovine Staša Košarac koji dolazi iz Republike Srpske, koji nije odgovorio na upit RSE o eventualnim takvim mjerama.