Milione duga i zatvorene firme ostavljaju strani investitori u BiH ZA SRIJEDU

Uz dobrodošlicu i podršku institucija vlasti, nizozemski poduzetnik Dennis Dietrich Cornelissen otvorio je 2011. tvornicu u Bosni i Hercegovini, obećavajući nove investicije i zapošljavanja.

Sedam godina poslije, ugašena je proizvodnja u tvornici u Petrovu, gradiću na sjeveru zemlje, a investitor se povukao ostavljajući iza sebe milionski porezni dug državi.

Godinama nakon zatvaranja, tvornica kreveta "Napco Beds factory" duguje BiH oko 1,12 miliona maraka (oko 575.000 eura) za porez na dodanu vrijednost (PDV).

Ona je jedna od više od 1.340 kompanija koje se nalaze na listi dužnika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a od kojih ova institucija potražuje ukupno oko 350 miliona maraka (približno 179 miliona eura) za neplaćeni PDV i akcize.

Pored domaćih javnih i privatnih kompanija koje godinama prednjače na listi dužnika, među firmama se nalaze i one s djelomično ili većinski stranom vlasništvu, prema podacima iz poslovnih registara.

Većina ovih firmi je zatvorena, a njihovi računi blokirani. Uprava za indirektno oporezivanje BiH, koja je nadležna za naplatu duga, nije konkretno odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) zbog čega su izostale mjere za naplatu dugovanja.

Nizozemska tvornica kao 'najznačajni strani investittor'Tvornica kreveta u Petrovu zapošljavala je oko 400 radnika. Zatvorena je 2018. godine nakon što je vlasnik, u istoimenoj kompaniji u Nizozemskoj, proglasio bankrot. U nizozemskim poslovnim registrima navedeno je da je u likvidaciji.

RSE nije uspio stupiti u kontakt s vlasnikom za razgovor o dugu koji je ostavio BiH. Na jedini broj telefona, koji je dostupan u registru kompanija u BiH, javio se muškarac koji je, tražeći da ostane anoniman, kazao da je do vlasnika nemoguće doći.

Inače, Agencija za promociju stranih investicija BiH (FIPA) proglasila je ovu tvornicu najznačajnijim stranim investitorom za 2013., u kategoriji "Otvaranje novih radnih mjesta".

Iz te Agencije nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o dugovima koje BIH ostavljaju strani investitori. Nije bilo odgovora ni iz Općine Petrovo, koja je prije desetak godina podržala otvaranje tvornice kreveta u tom gradiću.

Blokirani računi kineskih trgovinaU posljednje dvije decenije, u Bosni i Hercegovini su otvoreni deseci trgovina u vlasništvu državljana Kine. Nema zvaničnih podataka o njihovom broju i poslovanju, a neke od njih su u međuvremenu zatvorene.

Desetak ih duguje BiH ukupno 905.000 eura i nalaze se na listi poreznih dužnika koju je objavila Uprava za indirektno oporezivanje.

Radi se, većinom, o trgovinama koje su bile otvorene na području Sarajeva i Brčkog. Većina ih je zatvorena, a računi blokirani, podaci su iz registara kompanija.

Jedna od njih je, prema podacima UIO, dužna državi oko 85.000 eura, a nalazila se u sarajevskom naselju Rajlovac.

Sud BiH je vlasnicu ove trgovine, u prvostepenom postupku, prema dostupnim podacima, osudio na pet godina zatvora pod optužbama za pranje novca, a oslobodio optužbi za poreznu utaju.

Nakon žalbe, Apelaciono vijeće Suda BiH ukinulo je osuđujuću presudu i zakazalo raspravu, ali nema javno dostupnih podataka o ishodu.

Na istoj adresi danas je nova trgovina, također, u kineskom vlasništvu. Zaposlenica je kazala za RSE da tu radi oko 20 godina, te da nije rijetkost da se, nakon zatvaranja, otvaraju nove radnje, čiji su vlasnici Kinezi.

Poreski savjetnik Dejan Radić kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da u većini slučajeva dug nije moguće naplatiti, te da Bosna i Hercegovina nema efikasne sporazume i mehanizme da ih naplati u matičnim državama investitora.

"Prema propisima, dug se naplaćuje od kompanija koje su registrirane u BiH, a ne od vlasnika. Često se dešava da kompanija nema imovinu. Vlasnici su uglavnom izvan BiH, a kapital je izvučen ukoliko je uopće i postojao. Dug postaje praktično nenaplativ", kazao je za Radić.

Porez na dodanu vrijednost, po stopi od 17 posto, u BiH plaćaju firme čiji promet dobara i usluga prelazi 100.000 maraka (oko 50.000 eura) godišnje.

U slučaju neplaćanja, Uprava za indirektno oporezivanje BiH pokreće postupak prinudne naplate, poput blokade bankovnih računa, zapljene imovine te naplate u stečaju.

Ekonomski ekspert Igor Gavran kaže za RSE da bi UIO ne bi smio reagirati tek kada se dug nagomila, nego čim se pojavi minimalno kašnjene u uplatama.

"Kada se dođe do situacije da dug prevazilazi vrijednost imovine i da se zapljenom i likvidacijom ne može naplatiti, onda je to problem", kazao je.

Također, ocjenjuje da institucije ne prate adekvatno poslovanje i reputaciju stranih investitora.

"To nam signalizira koliko je pogrešno da se bilo koji strani ulagač koji se pojavi automatski proglašava spasiocem i dobrodošlim, a uopće se ne provjerava i ne vodi računa o tome ko dolazi i s kakvim namjerama", naveo je Gavran.

Godinama isti dužniciNa listama poreznih dužnika Uprave za indirektno oporezivanje BiH godinama su isti dužnici, a promjene u iznosima duga su minimalne.

Najviše duguju preduzeća čiji su osnivači institucije različitih nivoa vlasti u BiH. Prvi na listi dužnika je sarajevsko javno preduzeće za prijevoz GRAS, s dugom od 29,6 miliona maraka (oko 15 miliona eura).

Slijedi rudnik Kreka u Tuzli, sa dugom od 21,79 miliona maraka (oko 11 miliona eura), te sarajevska privatna kompanija Bosmal sa 14,6 miliona maraka duga (oko sedam miliona eura).

Na pitanje da li institucije "tolerišu" dugovanja javnih preduzeća, poreski savjetnik Dejan Radić ističe da bi u takvim slučajevima prinudna naplata vjerojatno značila gašenje javne usluge.

"Zbog toga se u tim slučajevima ide na reprogramiranje dugova, što sistem naplate čini neefikasnim. Iz tih razloga godinama gledamo iste dužnike na crnim listama", kazao je.

Za neplaćanje poreza u BiH, ovisno o iznosu, u BiH su predviđene novčane, kao i kazne od šest mjeseci do deset godina.

U praksi, za poreznu utaju sudovi u BiH, često, izriču jednogodišnje kazne zatvora, uz obavezu naknade utajenog poreza.