Suđenje u Hagu zasjenjuje proslavu 18. godišnjice Kosova
Kosovo puni 18 godina, ali se ove godine godišnjica obilježava i protestima, a ne samo slavljem. Proglašenje nezavisnosti zasjenjeno je suđenjem čovjeku koji ju je proglasio - bivšem predsjedniku Hašimu Tačiju - a posebno zahtjevom tužilaštva za kaznu od 45 godina zatvora.
Završne riječi trenutno su u toku pred Specijaliziranim vijećima za Kosovo u Hagu, gdje se, zajedno s Tačijem, sudi i trojici drugih bivših visokih komandanata Oslobodilačke vojske Kosova (OVK): Kadriju Veseliju, Jakupu Krasniqiju i Rexhepu Selimiju.
Optuženi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, u pritvoru su od novembra 2020. godine.
Specijalizovana vijeća osnovala je Skupština Kosova 2015. godine kako bi prvenstveno procesuirala bivše pripadnike OVK za ratne zločine. Iako su dio kosovskog pravosudnog sistema, rade s međunarodnim osobljem i sa sjedištem su u Hagu.
Strah od zastrašivanja svjedoka bio je jedan od razloga zašto je sud smješten tamo.
Završne riječiTokom završnih riječi, koje su počele 9. februara i trebalo bi da se zaključe 18. februara, Specijalizovana kancelarija tužioca (SPO) opisala je OVK kao strukturiranu organizaciju u kojoj su četvorica optuženih imali visoke rukovodeće funkcije.
Tužioci tvrde da je više od 50 pritvornih centara OVK korišteno za nezakonito pritvaranje, zlostavljanje i ubistva navodnih protivnika, uključujući Albance, Srbe, Rome i druge.
Naveli su da je oko 100 ljudi ubijeno, te su spomenuli 437 slučajeva pritvaranja između aprila 1998. i avgusta 1999. godine, većinom civila.
Tužilaštvo je prezentovalo saopštenja Glavnog štaba OVK koja se odnose na ubistva navodnih saradnika Srbije i upozorenja mještanima da ne slijede "isti put". Tvrdili su i da su zločini počinjeni radi konsolidacije kontrole nad Kosovom, te su izložili uloge optuženih u rukovodstvu OVK i Privremenoj vladi.
Tokom suđenja tužilaštvo je pozvalo oko 125 svjedoka, od kojih je mnogima identitet zaštićen.
Odbrane su odbacile sve navode i ocijenile da bi kazna od 45 godina predstavljala de facto doživotni zatvor.
Tačijevi advokati tvrde da ne postoji direktan dokaz o planu za preuzimanje kontrole nad Kosovom počinjenjem zločina. Naveli su da je Tači često bio van Kosova tokom perioda obuhvaćenog optužnicom i da nije prisustvovao sastancima Glavnog štaba.
Odbrana je također istakla da međunarodni svjedoci nikada nisu sumnjičili Tačija za ratne zločine u to vrijeme i da obavještajni ni diplomatski izvori nisu ukazivali na njegovu umiješanost.
Među svjedocima odbrane bili su istaknuti zapadni zvaničnici — bivši vrhovni komandant NATO snaga u Evropi Wesley Clark, bivši američki diplomata Christopher Hill i bivši zvaničnik State Departmenta James Rubin.
Tačijevi advokati osporili su tvrdnje tužilaštva o efektivnoj komandnoj strukturi OVK, tvrdeći da nema dokaza da je Tači znao za zločine koje su navodno počinili pripadnici OVK ili Privremene vlade, niti da je kao premijer imao stvarnu moć.
Odbrana zaključuje da tužilaštvo nije dokazalo van razumne sumnje da je Tači doprinio bilo kojem zločinu iz optužnice, uključujući ubistva i nezakonita pritvaranja.
Slučaj koji je pogodio javnostAmer Alija, pravni istraživač iz Fonda za humanitarno pravo u Prištini, rekao je da zahtjev za kaznu od 45 godina nema pravno uporište ni prema zakonima bivše Jugoslavije koji su bili na snazi 1998–99, ni prema današnjem kosovskom zakonodavstvu. U to vrijeme maksimalna kazna zatvora iznosila je 20 godina, dok današnji kosovski zakon predviđa kazne do 35 godina.
Agon Maliqi, viši saradnik u Europe Centeru pri Atlantic Councilu, rekao je za RSE da je zahtjev tužilaštva "dotaknuo živac javnosti" širom Kosova.
Iako naglašava da nije pravnik, nazvao je zahtjev uvredljivim, skandaloznim i očajničkim pokušajem tužilaštva da traži maksimum kako bi dobilo barem djelimičnu osuđujuću presudu.
"Osuđujuća presuda mi djeluje malo vjerovatno. Tražiti kazne uporedive sa onima za ratne zločince koji su ubili desetine hiljada civila potpuno je nesrazmjerno", rekao je.
Za poređenje, bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić osuđen je na 40 godina zatvora, što je kasnije preinačeno u doživotnu kaznu, za zločine uključujući masakr 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, napade na civile tokom opsade Sarajeva i etničko čišćenje u kojem su stotine hiljada ljudi protjerane iz svojih domova.
Demokratska partija Kosova (PDK), koju je osnovao Tači a sada je u opoziciji, najavila je proteste 17. februara u Prištini u znak podrške četvorici optuženih. PDK je kritikovao vladu premijera Albina Kurtija zbog načina na koji se, kako tvrde, odnosila prema procesu u Hagu, uključujući "nedovoljnu podršku" bivšim komandantima OVK i probleme u finansiranju odbrane.
Kurti i njegova partija, Pokret Samoopredjeljenje, dugo su bili kritični prema Specijalizovanim vijećima i glasali su protiv njihovog formiranja.
Dana 11. februara, nakon skoro godinu dana političkog zastoja oko formiranja vlade, Kurti je svoje obraćanje poslanicima — u kojem je predstavio sastav nove vlade — započeo riječima da su napori tužilaštva u Hagu "pokušaj koji je suprotan istini".
Dan kasnije, novoizabrani parlament usvojio je rezoluciju kojom traži pošteno suđenje optuženima u Hagu.
"Svaki pokušaj da se oslobodilački rat OVK izjednači sa zločinima genocidnog srpskog agresora podriva povjerenje u pravdu i ozbiljno šteti dugoročnoj mirnoj budućnosti", rekla je predsjednica Vjosa Osmani, koja sada traži drugi mandat.
Kada završe završne riječi, predmet prelazi u ruke sudija, koji imaju tri mjeseca da donesu presudu. Alija je rekao da mogu zatražiti dodatna dva mjeseca zbog obimnih dokaza.