Kosovska predsednica prisustvovaće prvom sastanku Odbora za mir u Vašingtonu
Predsednica Kosova Vjosa Osmani prisustvovaće u četvrtak prvom sastanku Odbora za mir – inicijative američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) za okončanje sukoba u svetu.
Učešće Osmani potvrdio je Radiju Slobodna Evropa njen savetnik za medije Bekim Kupina.
Tramp je putem nekoliko objava na društvenim mrežama najavio da će se inauguralni sastanak održati u četvrtak u Institutu za mir Donald Tramp u Vašingtonu.
"Objavićemo da su zemlje članice obećale više od pet milijardi dolara za humanitarne napore i napore za rekonstrukciju u Gazi i da su posvećene angažovanju hiljada vojnika u Međunarodnim stabilizacionim snagama kako bi se osigurala bezbednost i mir za stanovnike Gaze", naveo je Tramp.
Osmani je rekla da Kosovo ostaje posvećeno tesnoj saradnji sa svojim glavnim saveznikom, Sjedinjenim Američkim Državama, i sa Odborom za mir "kako bi se ostvarili konkretni rezultati, podržali mir i stabilnost u regionima pogođenim sukobima i promovisala budućnost zasnovana na saradnji, bezbednosti i zajedničkom prosperitetu", navelo je u sredu Predsedništvo Kosova.
Kosovsko Predsedništvo je ranije navelo za RSE da od države nije traženo da plati milijardu dolara za učešće u Odboru za mir.
Odbor za mir osnovan je 22. januara u Davosu, u prisustvu Trampa. Kosovo predstavlja Osmani. Odbor za mir ima 27 članova. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija ovlastio je to telo da nadgleda sprovođenje primirja u Pojasu Gaze i da se bavi aspektima upravljanja i rekonstrukcije.
Osnivanje Odbora predviđeno je Trampovim planom za mir u Gazi od 20 tačaka.
Ovaj plan su prihvatili Izrael i palestinski Hamas – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom – u oktobru 2025. godine, kako bi se okončale dvogodišnje borbe.
Značaj učešća Kosova u Odboru za mirProfesor studija mira i sukoba na Univerzitetu u Dablinu u Irskoj Gezim Visoka rekao je za RSE da bi učešće Kosova u tom odboru moglo doneti zemlji značajne koristi u spoljnoj politici, uprkos mogućim troškovima.
Prema njegovim rečima, sve dok je Kosovo van glavnih međunarodnih organizacija kao što su NATO, Evropska unija i Ujedinjene nacije, takve inicijative bi mogle poslužiti jačanju njegove diplomatske pozicije.
"Ova platforma može ponuditi Kosovu prostor za lobiranje i traženje novih priznanja od država poput Maroka ili drugih zemalja koje još nisu priznale Kosovo... Dosad sistem UN nije ponudio Kosovu jednakost, odgovarajući pristup, nije bio u službi prava Kosova na samoopredeljenje, članstvo u međunarodnom sistemu i međunarodno priznanje. Na neki način, ovo je i protest protiv poretka UN, koji je na kraju postao oruđe velikih sila", rekao je Visoka.
Šta se zna o učešću u Međunarodnim stabilizacionim snagama?Pored učešća u Odboru, vlasti na Kosovu su potvrdile da su u procesu preispitivanja oblika i kapaciteta kojim bi pripadnici Bezbednosnih snaga Kosova (BSK) mogli da doprinesu Međunarodnim stabilizacionim snagama za Gazu.
Kosovski premijer Aljbin Kurti (Albin) je ranije ove godine objavio da učešće BSK-a u tim snagama dolazi posle njihovog učešća na konferenciji u Dohi u decembru, koju je organizovala Centralna komanda SAD.
Ministar odbrane Ejup Maćedonci (Maqedonci) rekao je za RSE da je konferencija u Kataru imala informativni karakter u vezi s Međunarodnim stabilizacionim snagama i da je američka vojska pozvala Kosovo da učestvuje.
Pojedinosti o Međunarodnim stabilizacionim snagama, koje imaju mandat Ujedinjenih nacija, nisu objavljene, ali se veruje da će njihov zadatak biti pružanje bezbednosti i nadgledanje primirja u Pojasu Gaze.
Bela kuća je saopštila da je za komandanta Međunarodnih stabilizacionih snaga imenovan vojni general-major Džasper Džefer (Jasper Jeffer), američki komandant za specijalne operacije.
Rat između Izraela i Hamasa počeo je u oktobru 2023. godine, nakon što je Hamas ubio više od 1.200 ljudi u napadu na jug Izraela i uzeo stotine talaca.
U potonjim izraelskim napadima u Pojasu Gaze ubijeno je više od 60.000 ljudi, dok je u toj oblasti izazvana glad uz velika razaranja.
