Bosanci, osumnjičeni militanti ISIL-a, iz sirijskih zatvora prebačeni u Irak, žene s djecom izašle iz kampa Al-Hol

Među 5.700 osumnjičenih militanata takozvane "Islamske države" prebačenih iz kurdskih zatvora u Siriji u Irak su i državljani BiH, dok istovremeno žene i djece, nakon izlaska iz kampa Al-Hol, ostaju na sjeveru Sirije u pravnoj i humanitarnoj neizvjesnosti.

Informacije o porijeklu stranih državljana prebačenih u Irak iz zatvora, koji su donedavno bili pod kontrolom kurdskih snaga, objavili su irački mediji i sigurnosni stručnjaci.

Podatke o bh. državljanima za Radio Slobodna Evropa nezvanično je potvrdio i sigurnosni izvor u BiH, koji nije želio biti imenovan, međutim službene potvrde iz nadležnih ministarstava sigurnosti i vanjskih poslova u BiH nema. Nisu potvrđeni ni precizni brojevi bh. državljana, kao ni jesu li svi koji su bili u zatvorima prebačeni u Irak.

Ove osobe bile su bez suđenja od 2019. godine i teritorijalnog pada "Islamske države" u zatvorima na sjeveroistoku Sirije koje su kontrolirale kurdske autonomne snage, sve do januara 2026. kada su kontrolu preuzele sirijske snage.

Državljani BiH u Siriju su odlazili od 2012. godine i pridruživali se različitim militantnim skupinama, ali najveći broj je bio u "Islamskoj državi".

Nakon što je ova grupa teritorijalno poražena, oni su uhapšeni i odvedeni u zatvore. Od tada, BiH je u suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama organizirala repatrijaciju samo sedam muškaraca iz zatvora, i to u decembru 2019. Ranije iste godine vraćen je jedan muškarac.

Tada ih je oko 20 ostalo u pritvorima, s još nekoliko maloljetnika, dječaka koji su odvojeni od majki i iz kampova odvedeni u centre za maloljetnike.

Obitelji muškaraca iz BiH s kojima je RSE razgovarao nisu upoznate o tome ko je prebačen u Irak, a neki od njih nemaju nikakav kontakt s onima koji su u zatvorima već godinama.

Osim Bosanaca, u Irak su prebačeni i drugi državljani zemalja Zapadnog Balkana.

Sigurnosni stručnjak Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma sa sjedištem u Washingtonu Adrian Shtuni za Radio Slobodna Evropa je rekao da ima informacije da su u Irak prebačena dvojica srpskih državljana, tri osobe s Kosova, osam iz Albanije i jedan državljanin Sjeverne Makedonije, kao i 23 Bosanca.

"Broj Bosanaca ne iznenađuje s obzirom na vrlo ograničen broj repatrijacija bosanskih stranih boraca i poznati broj muškaraca, državljana BiH, koji su pritvoreni nakon pada Baghuza 2019. godine i koje su držale kurdske SDF snage", rekao je Shtuni za RSE.

Ministarstvo pravosuđa Iraka je Iračkoj novinskoj agenciji (INA) otkrilo da prebačeni militanti dolaze iz više od 60 zemalja, "uključujući 4.253 Arapa i 983 nearapa". Od toga je 467 iračkih državljana, a 3.543 sirijskih.

Glasnogovornik Ministarstva Mohammed Laibi je rekao da su u zatvoru Central Karkh pritvorske jedinice obnovljene, a pritvorenici klasificirani pomoću baze podataka koju je Iraku dostavila međunarodna koalicija, uključujući Kanadu, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajinu, Indiju, Australiju, Belgiju, Gruziju i Dansku.

Laibi je rekao da "najveći kontingenti potječu iz Maroka (187), Turkmenistana (165), Turske (181), Tunisa (234), Rusije (130) i Egipta (116)."

Pozivi na repatrijacijuMinistar vanjskih poslova Iraka Fuad Hussein, po okončanju operacije prebacivanja militanata u Irak, pozvao je zemlje širom svijeta da repatriraju svoje državljane i da im sude u matičnim državama, naglasivši da je zajednička odgovornost ključna za očuvanje globalnih sigurnosnih dostignuća u borbi protiv ekstremističkih grupa.

U obraćanju Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih naroda, Hussein je rekao da je Irak već poduzeo značajne korake u ovom pravcu.

"Kontaktirali smo druge zemlje, posebno arapske i islamske zemlje, a neke su obećale da će primiti natrag svoje građane. Kontaktirali smo i zapadne zemlje, ali to je dug i težak proces", dodao je.

Izjave iračkog ministra uslijedile su nekoliko dana nakon što je Američka centralna komanda (CENTCOM) objavila da je završila veliku operaciju prebacivanja osumnjičenih militanata ISIS-a iz pritvorskih objekata u sjeveroistočnoj Siriji u irački pritvor.

Američka komanda je objavila da je misija prebacivanja trajala 23 dana.

"Odlično obavljen posao cijelom timu Zajedničkih snaga koji je izvršio ovu izuzetno zahtjevnu misiju na terenu i u zraku, uz veliki fokus, profesionalizam i suradnju s našim regionalnim partnerima", izjavio je admiral Brad Cooper, komandant CENTCOM-a.

Ranije je u januaru američki državni tajnik Marco Rubio pozvao zemlje da prihvate svoje državljane iz tih objekata kako bi se suočili s pravdom.

"Strani teroristi bit će u Iraku privremeno, Sjedinjene Američke Države pozivaju države da preuzmu odgovornost i repatriraju svoje državljane iz ovih objekata kako bi se suočili s pravdom", rekao je tokom januara Rubio.

Turska i Rusija su već izrazile spremnost za preuzmu svoje državljane iz Iraka, javile su agencije.

BiH se oslanja na partnereMinistarstvo sigurnosti BiH, koje je s drugim institucijama zaduženo za proces repatrijacije, za RSE je navelo da će "sve naredne korake poduzimati u koordiniranom djelovanju nadležnih institucija i međunarodnih partnera".

RSE je ranije objavio da su u toku planovi za povratak državljana BiH, ali situacija na terenu u Siriji značajno uvjetuje dinamiku ovog procesa.

Iz CENTCOM-a su za RSE rekli da ne mogu odgovoriti na pitanja u vezi s državljanima BiH koji su prebačeni u Irak, dok iz iračkog ministarstva pravde nije stigao odgovor na RSE upit.

HRW upozorio na mogućnost nepravednog postupanja prema osumnjičenim militantimaIz iračkog ministarstva pravde su rekli da će, prije bilo kakvih repatrijacija, biti provedene istrage kako bi se utvrdilo jesu li neki od militanata počinili zločine u Iraku, zbog čega bi im se onda sudilo u toj zemlji. Ovaj proces bi mogao potrajati i nekoliko mjeseci.

Human Rights Watch (HRW) je u međuvremenu upozorio da su pritvorenici, uključujući državljane trećih zemalja, izloženi riziku od mučenja, nepravednih suđenja, prisilnih nestanaka i čak smrtne kazne, s obzirom na ranije dokumentirane probleme u iračkom pravosuđu i zatvorskom sistemu.

Iračke vlasti ih drže u zatvorima poput Nasiriyah i Karkh dok traju istrage, a planirano je da im se sudi prema iračkom antiterorističkom zakonu, bez izručenja drugim državama do završetka postupaka, naveo je HRW.

Organizacija za ljudska prava naglašava da mnogi pritvorenici godinama nisu imali pravičan sudski postupak te pozivaju države da repatriraju svoje državljane i osiguraju poštena suđenja, dok istovremeno upozoravaju da prenatrpan zatvorski sistem i masovni transferi povećavaju rizik od daljnjih kršenja ljudskih prava.

Kurdske vlasti su više puta tokom godina pozvale zemlje da repatriraju svoje građane, ali većina država je repatrirala samo ograničen broj, navodeći sigurnosne probleme i potencijalne domaće političke reperkusije.

Bosanke iz kampa Al-Hol u IdlibuNakon skoro sedam godina u kampu Al-Hol, žena iz Bosne kaže da se izgubi kad izađe napolje u Idlibu, gdje je s drugim Bosankama otišla nakon što je sirijska vlada preuzela kontrolu nad ovim kampom, koji je dotad bio pod kurdskom upravom. U kampu su od 2019. bile smještene obitelji osumnjičenih boraca ISIL-a, kao i raseljeni iz Sirije.

"Ja se odmah vraćam unutra, ne podnosim aute, motore, ljude... sve nam je čudno nakon toliko godina u šatorima u kampu", javila se telefonom za RSE iz Idliba.

Kaže da ih je iz kampa izvela sirijska vojska početkom februara. "Govorili su da se kamp mora isprazniti i to je išlo postepeno. Nismo sve mogle odmah izaći, nego tokom nekoliko dana."

"Nas je u Idlibu prvo primila jedna sirijska porodica, a onda je nas nekoliko žena iz Bosne našlo stan i sad smo tu, ja dijelim stan s dvije žene, u drugom stanu su opet tri i u trećem dvije žene. Prijavile smo gdje smo sirijskim vlastima."

Ova Bosanka ispričala je da se djeca još prilagođavaju na život van Al-Hola, koji su međunarodne humanitarne organizacije opisivale kao neuvjetno mjesto na kojem se krše prava djece.

"Ja imam kćerku od devet godina, druga ima 11. One su sve zaboravile prije Al-Hola. Bilo im je sve čudno, utičnice, paljenje svjetla, česme... sve. Život na četvrtom spratu je njima isto čudan. Kad gledaju odozgo. Dok dječaci stariji, koji se sjećaju života prije kampa, oni su se malo bojali na početku ljudi, ali brzo su se navikli. Znaju arapski, pa je i to dobro."

Jedan od sinova ove žene, kao i još nekih Bosanki, je tokom boravka u Al-Holu odveden u centar za rehabilitaciju maloljetnika. Ona još uvijek nema nikakve informacije o njemu, niti zna je li prebačen u Irak.

"Nadam se da nije prebačen u Irak. Neki kažu da je i dalje u tom zatvoru pored grada Hasaka. Neki kažu da je u centru koji i dalje drže Kurdi. Ne znam šta je istina", rekla je za RSE.

Kaže i da sve žene koje su s njom i dalje žele da se vrate u Bosnu. "Mi čekamo samo da nam djeca dođu. Ne planira niko od nas ovdje da ostane. Niko ne želi to. Čekamo da ta djeca dođu, da pokušamo nekako da se vratimo."

Ispričala je da sve žele "završiti priču o Siriji". "Jedini nam je cilj da se vratimo", ponavlja Bosanka.

Dosad je albanska vlada uspjela repatrirati jednu ženu koja je kao maloljetnica odvedena u Siriju.

Sirijske vlasti zatvorile kamp Al-Hol, Roj i dalje pod kontrolom kurdske administracijeSirijske vlasti zatvorile su kamp Al-Hol 22. februara. "Sve sirijske i nesirijske obitelji su premještene", izjavio je za AFP Fadi al-Qassem, zvaničnik kojeg je vlada imenovala da upravlja poslovima kampa Al-Hol.

Al-Hol, smješten u pustinjskoj oblasti pokrajine Hasaka, bio je najveći kamp u Siriji za obitelji osumnjičenih boraca ISIL-a.

U januaru kontrolu nad kampom, i najvećim dijelom sjeveroistočne Sirije, preuzela je vlada iz Damaska od kurdske administracije.

Od preuzimanja kontrole, hiljade uglavnom žena i djece napustile su kamp i otišle na različite lokacije. Sirijske vlasti su neke osobe iz kampa prebacile u kamp Ahtarin u pokrajini Alep.

Sigurnosne stručnjakinje Devorah Margolin i Joana Cook su u analizi za Foreign Policy navele da je situacija sa zatvaranjem Al-Hola na ovakav način nejasna i rizična.

Autorice upozoravanju da kombinacija nedostatka repatrijacije, pravne neizvjesnosti i nepostojanja jasnog međunarodnog plana stvara dugoročne sigurnosne i humanitarne izazove, posebno u pogledu nadzora, reintegracije i dugoročnog upravljanja ovom populacijom.

I HRW upozorava da je sudbina hiljada žena i djece iz kampova Al-Hol i dalje neizvjesna nakon najave zatvaranja kampova i kaotičnog odlaska većine.

U tim kampovima godinama su boravili deseci hiljada osoba, uglavnom žena i djece iz više od 60 država, od kojih mnogi nikada nisu optuženi za krivična djela i držani su u dugotrajnom pritvoru bez jasnog pravnog statusa.

Organizacija upozorava da neregulirano zatvaranje kampova i nagli odlasci stanovnika povećavaju rizike od eksploatacije, trgovine ljudima, radikalizacije i regrutacije od naoružanih grupa, dok istovremeno izostanak repatrijacije i jasnih planova reintegracije ostavlja ovu populaciju u pravnoj i humanitarnoj neizvjesnosti.

Posebno se ističe da su mnoge države godinama odgađale povratak svojih državljana, dok su djeca u kampovima prepoznata kao posebno ranjiva kategorija kojoj je potrebna hitna zaštita, podrška i dugoročna reintegracija.

Kamp Roj, u kojem također ima bosanskih državljanki s djecom, zasad ostaje pod kontrolom kurdskih snaga.

U kampu Roj se trenutno nalazi oko 2.200 ljudi, uključujući oko 730 stranih obitelji iz više od 40 država, uz manji broj iračkih i sirijskih obitelji.