Premijer RS Savo Minić podnio ostavku, najavio da će opet biti mandatar

Predsjednik Vlade bh. entiteta Republika Srpska, Savo Minić, podnio je ostavku na tu funkciju.

Minić je ostavku objavio na konferenciji za medije u Banjaluci, u ponedjeljak, 16. marta.

Na istoj konferenciji, Minić je naveo da se konsultovao sa predsjednikom RS, Sinišom Karanom, te da će ga on ponovo predložiti za mandatara.

Minić, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika, dodao je da ima podršku većine u Narodnoj skupštini RS.

Rekao je da se na ovaj potez odlučio kako bi se obezbijedio legalitet i legitimitet Vlade, te je naveo da postoje osporavanja i od strane međunarodne zajednice, ne objašnjavajući na šta konkretno misli.

Narodna skupština RS će već u popodnevnim časovima razmatrati njegovu ostavku, na sjednici koja je zakazana ubrzo nakon njegove pres konferencije.

Ovo je drugi put u posljednjih nekoliko mjeseci da Minić podnosi ostavku i najavljuje da će ponovo biti mandatar.

Dotadašnji ministar poljoprivrede RS, Savo Minić je imenovan za entitetskog premijera 2. septembra prošle godine.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 23. januara odlučio da ta Vlada nije ustavna, jer ga je za mandatara prošlog avgusta predložio Milorad Dodik, koji se tada predstavljao kao predsjednik RS.

Prema Ustavu RS, mandatara može samo da predloži predsjednik entiteta, a ta funkcija je Dodiku oduzeta nakon što je postala pravosnažna presuda za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, kojom mu se zabranjuje obavljanje političkih funkcija na period od šest godina.

Nekoliko dana uoči odluke Ustavnog suda BiH, Minić je podnio ostavku, za mandatara ga je predložila tadašnja v.d. predsjednice RS, Ana Trišić Babić, te je on ubrzo ponovo postavljen na istu funkciju.

Poslanici Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta BiH su se i nakon tog imenovanja obratili Ustavnom sudu BiH, tražeći da bude poništeno.

U svojoj apelaciji, između ostalog, oni tvrde da je imenovanje premijera na osnovu prijedloga v.d. predsjedničke funkcije, "direktno i svjesno kršenje načela vladavine prava" iz bh. Ustava.

Ustavni sud BiH se o tome još nije izjašnjavao.

Ćamil Duraković, potpredsjednik RS, tražio je od Ustavnog suda RS ocjenu ustavnosti izbora Trišić Babić na tu funkciju, obzirom da entitetski Ustav ne poznaje funkciju vršioca dužnosti predsjednika.

Ustavni sud RS je 25. februara obustavio postupak ocjene ustavnosti njenog imenovanja.