17 MINUTA POKOLJA UŽIVO NA INTERNETU: ZAŠTO JE TO BILO MOGUĆE? Munjevitom brzinom snimka krvoprolića u džamiji obišla je Twitter, Facebook i WhatsApp

REAKCIJA NE SMIJE IZOSTATI - Australac Brenton Tarrant (28), počinitelj terorističkog napada na dvije džamije u Novom Zelandu u kojem je ubijeno najmanje 49 osoba, a koji je prema dostupnim informacijama pripremao najmanje godinu i pol dana, na Facebooku je uz pomoć aplikacije za mobitele LIVE4 uživo emitirao 17 minuta svog napada, piše Reuters.

Australac Brenton Tarrant (28), počinitelj terorističkog napada na dvije džamije u Novom Zelandu u kojem je ubijeno najmanje 49 osoba, a koji je prema dostupnim informacijama pripremao najmanje godinu i pol dana, na Facebooku je uz pomoć aplikacije za mobitele LIVE4 uživo emitirao 17 minuta svog napada, piše Reuters.

Aplikaciju LIVE4 razvila je tvrtka VideoGorillas i ona dopušta korisnicima da direktno na Facebooku emitiraju svoje snimke koje naprave uz pomoć prijenosnih kamera za tijelo. Kamere i aplikaciju najčešće koriste ljubitelji ekstremnih sportova i glazbe. Osnivač i direktor za tehnologiju tvrtke VideoGorillas Alex Žukov rekao je za Reuters da LIVE4 prijenos šalje direktno na Facebook te da njegova tvrtka ne može prvo pregledati sadržaj.

"LIVE4 prijenos ne analizira se, ne pohranjuje i ne obrađuje. Čak i kad bismo htjeli, ne možemo pogledati prijenos. Niti dok se prenosi ni nakon što prijenos završi. Odgovornost za sadržaj u potpunosti leži na osobi koja pokreće prijenos", pojasnio je Žukov. "Tvrtka osuđuje činove ovih groznih osoba i njihovu upotrebu naše aplikacije. Napravit ćemo sve što je u našoj moći da se to ne ponovi."

Kako piše BBC, 10 do 20 minuta prije samog početka napada, netko je na internetskom forumu 8chan objavio poveznicu na Tarrantov Facebook profil, gdje je on napisao da će uskoro krenuti s prijenosom uživo i gdje je objavio svoj manifest "Velika zamjena". Tarrant je prije nego što je otvorio vatru sve pozvao da se pretplate na YouTube kanal korisnika PewDiePieja, poznate medijske ličnosti i vlasnika profila koji je od 2013. do ožujka ove godine imao najviše pretplatnika. PewDiePie, pravim imenom Felix Arvid Ulf Kjellberg, rekao je da mu je "ogavna" činjenica da je Tarrant izgovorio njegovo ime.

Snimka napada na Novom Zelandu prvo je objavljena na Facebooku te se potom proširila drugim društvenim mrežama i servisima za razmjenu poruka. Video se tako mogao naći na Twitteru, YouTubeu, Instagramu i WhatsAppu. Iz Facebooka su rekli da su Tarrantove profile sa svoje platforme uklonili "ubrzo nakon što je prijenos počeo". Twitter, YouTube i Facebook rekli su da su poduzeli korake da bi uklonili sve kopije videa.

Međutim, Reuters je videe napada na spomenutim platformama našao i 10 sati nakon što je Tarrant u 13:45 sati po lokalnom vremenu otvorio vatru u mjestu Christchurch. Tijekom pretrage koja je trajala oko 15 minuta, na YouTubeu su pronašli pet kopija snimke napada, do koje su došli upisujući u tražilicu "Novi Zeland". Snimke su pohranjenje s oznakama "edukacija" i "ljudi i blogovi". Snimku napada na Instagramu su pronašli na verificiranom profilu korisnika iz Indonezije koji ima 1,6 milijuna sljedbenika. Korisnik Reutersu nije odgovorio na upit za komentar.

BuzzFeed je pak otkrio da je video podijeljen i na verificiranom Twitter profilu sa 694 tisuće sljedbenika te da se na tom profilu mogao gledati do dva sata.

Unatoč tome što društvene mreže rade na uklanjanju videa, privatne zajednice korisnika još uvijek traže načine da dođu do snimke. Članovi korisničke grupe "watchpeopledie" ("gledaj ljude kako umiru") na internetskom forumu Reddit raspravljali su o tome kako doći do snimke dok je ta stranica radila na zaustavljanju širenja snimke. Iz Reddita su rekli da nadziru situaciju u Novom Zelandu. "U skladu s našim politikama, bilo koji sadržaj koji sadržava linkove na snimku momentalno se uklanja", rekli su. No, jedan korisnik Reddita u objavi je rekao da je video poslao više od 600 osoba prije nego što mu je profil privremeno ugašen zbog distribuiranja nasilnog sadržaja.

Novozelandsko ministarstvo unutarnjih poslova reklo je da ljudi koji objavljuju video na internetu riskiraju kršenje zakona. "Sadržaj tog videa je uznemirujuć i može naštetiti ljudima. Surađujemo s društvenim mrežama koje rade na uklanjanju sadržaja", dodali su.

"Pucnjava u Novom Zelandu pokazuje kako ekstremističke skupine mogu zloupotrebljavati društvene mreže i srodne servise. Ekstremisti će uvijek tražiti načine za eksploataciju komunikacijskih alata kako bi širili svoje mržnjom ispunjene ideologije i nasilje. Platforme to ne mogu prevenirati. međutim one moraju činiti puno više da taj sadržaj ne dijeli te da nije toliko dostupan", rekla je Lucinda Creighton, viša savjetnica u nevladine udruge Counter Extremism Project.

"Dok društvene mreže kažu da surađuju i djeluju u interesu građana, one to zapravo ne rade jer dopuštaju da se ti videi i dalje objavljuju", dodaje i naglašava da Facebookovi umjetna inteligencija i ljudski moderatori video nisu uočili, već da ih je o njemu obavijestila policija. "Tehnološke tvrtke to ne vide kao prioritet. Oni peru ruke i kažu da je to grozno."

"Ne radi se samo o tome da se uživo prenosi masakr. Društvene su mreže pohitale ukloniti videe i nažalost one po tom pitanju ne mogu puno više napraviti. To su takve platforme. Veće je pitanje što se može napraviti prije takve pojave", rekao je dr. Ciaran Gillespie, profesor političke znanost na Sveučilištu Surrey. "Na YouTube ima more tog sadržaja. Praktički je nemoguće procijeniti koliko ga ima. Oni su se dobro suočili s prijetnjom islamskih terorista, međutim alternativnu desnicu ne pritišću na isti način, unatoč tome što je jednako opasna. Očekujem da će se od YouTubea tražiti da prestane promovirati rasističke i krajnje desničarske kanale."

"Ja bih javnosti rekao sljedeće: Želite li pomoći teroristima? Ako želite, dijeljenjem ovog videa to ćete i postići. Ne dijelite ovaj video ili postanite dio ovoga", rekao je za CNN analitičar Steve Moore, umirovljeni specijalni agent FBI-ja i dodao da bi širenje videa moglo inspirirati druge da počine slične zločine.

Facebook, Twitter, Alphabet (vlasnik YouTubea) i druge društvene mreže priznale su već više puta da je kontrola sadržaja na njihovim platformama velik izazov.