MINISTAR PAVIĆ NAJAVIO RAST MIROVINA ZA 70 KUNA 'Svjestan sam koliko je to. I moja baka ima 1800 kuna mirovine'

MIROVINSKA REFORMA - Vlada ima sve više protivnika rada do 67. godine starosti. Oporba nudi potporu, volonteri kreću u prikupljanje potpisa za referendum. Vladajući pak još jednom ističu, rad do 67. godine je nužan. Skupljanje potpisa počinje 27. travnja. Zašto baš moramo raditi do 67. godine i je li drugdje bilo prostora da se rupe u mirovinskom sustavu zakrpaju, s ministrom rada Markom Pavićem u Dnevniku Nove TV razgovarao je Mislav Bago.

Vlada ima sve više protivnika rada do 67. godine starosti. Oporba nudi potporu, volonteri kreću u prikupljanje potpisa za referendum. Vladajući pak još jednom ističu, rad do 67. godine je nužan. Skupljanje potpisa počinje 27. travnja. Zašto baš moramo raditi do 67. godine i je li drugdje bilo prostora da se rupe u mirovinskom sustavu zakrpaju, s ministrom rada Markom Pavićem u Dnevniku Nove TV razgovarao je Mislav Bago.

U nastavku donosimo transkript intervjua koji nam je ustupila Nova TV.

Brine li vas potpora oporbe sindikalistima? Spremni su ponuditi volontere, pozivaju svoje članove da potpišu peticiju za referendum...

- Govorilo se da je mirovinska reforma Jeti, svi o njoj pričaju, nitko je nije vidio. Drago mi je da možemo govoriti o implementaciji.

Brine li vas to što će se cijela oporba uključiti u to?

- Ono što mogu reći - to je da je apsolutno licemjerno od oporbe, pogotovo od SDP-a, jer rad do 67 godina postoji u zakonima od 2014. godine i SDP-ove vlade. Isto tako, treba umiriti naše građane. Većina građana neće raditi do 67. godine.

Tada se išlo s 2038. godinom kao ključnom točkom, sada je to 2033. godina. Zašto se to ubrzalo?

- Ono što želimo osigurati je stabilnost mirovinskog sustava. Imali smo tri prioriteta mirovinske reforme, s jedne strane da povisimo mirovine - 6,3 posto smo povisili mirovine. Sadašnjim umirovljenicima smo omogućili da rade, s druge strane smo htjeli da oni umirovljenici koji su '62. godište i mlađe imaju jednake mirovine barem kao i sadašnji te da najmlađim umirovljenicima osiguramo mogućnost isplate mirovina. Mirovinski sustav košta 40 milijardi kuna. 18 milijardi kuna nam nedostaje svake godine.

Znači, svake godine ćemo sve više izdvajati?

- Svake godine. Sljedeće godine će to biti 19, 19,2 ili 19,6. Da nismo implementirali ovu mirovinsku reformu, bitno je reći da bi se morali puno više dodatno zadužiti.

Kad bi na referendumu pao vaš zakon, što bi to značilo u praksi i životu običnih umirovljenika?

- U životima običnih umirovljenika, to bi značilo ili da će njihove mirovine morati zadužiti njihova djeca i unuci ili da će mirovine padati.

Koliko bi mirovine pale?

- Moramo napraviti kalkulacije, ali upravo je situacija bila takva da smo mirovinskom reformom željeli veće mirovine i da dobijemo 3,13 posto povećanja minimalne mirovine sadašnjim umirovljenicima, a da to ne ugrozi stabilnost sustava.

Ide li se u svim zemljama EU sa 67 godina u mirovinu?

- U dobrom dijelu država EU ide se sa 67 godina u mirovinu. Ne ide se u Poljskoj, ali u Poljskoj nema prijevremenog umirovljenja. Hrvatska i Slovenija su jedine države koje imaju pet godina prijevremenu mirovinu.

Zašto to niste ukinuli?

- Upravo zato što smo htjeli našim građanima osigurati dostojne mirovine, odnosno svjesni smo da mirovine nisu velike, a htjeli smo ih učiniti što većim. Isto tako, htjeli smo ljudima omogućiti raniji odlazak u mirovinu.

Niste se dotakli povlaštenih mirovina. To je 7 milijardi kuna svake godine sve više, iznosi rastu. Zašto niste išli u reformu povlaštenih mirovina? Preporuka Europske komisije je bila da povlaštene mirovine budu kao radničke i radničke mirovine da budu kao povlaštene.

- Prvo bih htio reći da to nisu povlaštene mirovine nego po posebnim uvjetima. Druga stvar, nisu 7 milijardi već 5,5 milijardi. Treće - ti ljudi su ostvarili već određene godine staža: akademici - 44 godine, branitelji - 17 do 18 godina. Kada bi njima isplatili mirovine po pravima koje imaju, po važećem propisu, ušteda bi bila milijardu do dvije milijarde kuna. Prema tome, 18 milijardi kuna koje imamo deficit itekako iz toga ne bi mogli namiriti.

Krenuli smo u reformu mirovinskog sustava. Zašto to ne prate ostale reforme: reforma javne uprave, reforma zdravstva?

- Prate, kako da ne? Možete vidjeti da je Europska komisija dala ljestvicu gore odnosno izašli smo iz prekomjerne procedure makroekonomskih neravnina...

Ministre, imamo dvojku. Dvojku smo dobili.

- Ne. Upravo smo izašli, dvaput zaredom pohvaljena su upravo porezna i mirovinska reforma.

Javna uprava i zdravstvo - dobili smo dvojku.

- To možete ostale kolege pitati. Ono što smo pohvaljeni gdje smo izašli i gdje je Europska komisija prepoznala hrvatski napredak, to je mirovinska i porezna reforma i zbog toga smo došli na korak do kreditnog rejtinga.

Mi kao da ne živimo u istoj zemlji. Vi govorite o mirovinskoj i poreznoj. Ja vam govorim da reforme jedna moraju pratiti drugu. Javna uprava - sedam otkaza u nekoliko godina, zdravstvo svake ili svake druge godine saniramo s dvije milijarde kuna. Do kada ćemo mi to raditi?

- Povećavamo ulaganja u zdravstvo. Ali to ćete pitati ministra Kujundžića. Ono što mogu reći da smo mirovinskom reformom apsolutno osigurali da naši umirovljenici mogu biti smireni, da mirovine rastu, da rastu i minimalne mirovine.

Koliko će u prosjeku narasti mirovine?

- U prosjeku će ove godine mirovine rasti 70 kuna.

Znate li što je 70 kuna?

- Ja sam svjestan toga, i moja baka ima 1800 kuna mirovinu.

To je bolje ne spominjati.

- Ne, ali svjesni smo da je udio mirovina 40 milijardi kuna, da nam 18 milijardi fali godišnje i da trenutačno i dalje, iako imamo dostupni model, većina mirovina dolazi iz doprinosa solidarnosti.

Nedavno ste rekli da se u Hrvatskoj može bolje živjeti s 4200 kuna nego u inozemstvu?

- Ne, nisam to rekao. Kada smo povećavali minimalnu plaću za 588 kuna u mandatu ove Vlade, rekao sam da je to doprinos dostojanstvenijem životu onih s najmanjim primanjima. Kad sam rekao da sam osobno živio bolje kao mladi znanstvenik s 4200 kuna, to je bilo 2004. godine nego s 1000 funti u Velikoj Britaniji, to sam vrlo jasno rekao zašto i objasnio.

2004. smo imali gospodarski rast od šest posto. U međuvremenu smo doživjeli dvije recesije.

- Tada s 1000 funti u Britaniji nisam mogao dobro živjeti. To je moje osobno iskustvo. Ono što ova Vlada radi - 710 kuna je rasla prosječna plaća, 588 kuna je rasla minimalna plaća, 6,3 posto su rasle mirovine. Tim putem idemo naprijed.

Je li vam na natječaju prošla kandidatkinja ili kandidat koja je stručna i ima stranačku iskaznicu HDZ-a i HNS-a?

- Ne. Natječaji su javni, ne bavim se kadroviranjem, rekao je ministar Pavić za Dnevnik Nove TV.