VIDEO: ŠTO NAM JE POKAZAO SLUČAJ 'ŠVICARAC' Je li pravda jednako dostupna svim građanima Republike Hrvatske ili samo onima koji imaju dovoljno novca?
NOVA REVIZIJA - Je li pravda jednako dostupna svim građanima Republike Hrvatske ili samo onima koji imaju dovoljno novca?
Je li pravda jednako dostupna svim građanima Republike Hrvatske ili samo onima koji imaju dovoljno novca?
Široko je to pitanje, podjednako političko i etičko, na koje je u ponedjeljak na programu Al Jazeere u novoj epizodi Revizije, u produkciji Jutarnjeg lista i Al Jazeere, odgovor pokušao dati Robert Zuber, bivši novinar i urednik, a sada redatelj. I to kroz prizmu “švicarca”, odnosno švicarske valute franak koja je mnoge hrvatske dužnike bacila u očaj.
Zuber, uvijek s osobnim potpisom, kao što je lani napravio portret brodogradilišta Uljanik, ne skrivajući da je i sam Puljanin, donosi priču o dužnicima u franku, s time da se i sam u tom kreditu zadužio. Neće ga to omesti da bude objektivan, kaže.
- Pokušavam prikazati i osobno viđenje, subjektivan sam i to ne skrivam, ali opet, uvijek prikazujem obje strane priče i ne krivim isključivo banke za sve - ispričao nam je Zuber.
Cijelu emisiju Revizija pogledajte u videu ispod
Prikazane su tako dvije strane kompleksne i dugotrajne priče. Oštećene koji tuže banke i ne žele odustati dok ne ishode pravdu i vrate svoj novac, ali i stranu onih, trenutačno većine, koji su već odustali, zasićeni trakavicom i umorni od borbe s “vjetrenjačama”.
- Sram me je, sram me je priznati da me je netko prevario - kazat će jedan umorni dužnik tvrdeći da ne želi ići pred sud i ponoviti to za službeni zapisnik.
- Rizik je, ali želim svoj novac i novac svoje obitelji natrag. Uhvati me bijes i želim im pokazati da se ne mogu poigravati s našim životima - kazat će dužnica koja ne želi odustati.
Dok se čeka ključna odluka Vrhovnog suda o pravu dužnika na preplaćene kamate, a trebala bi biti krajem lipnja, Zuber razlaže kompleksnu priču iz više kutova, imajući na umu da je to odavno prestalo biti ekonomsko i bankarsko pitanje i postalo prvoklasno, pravno. Uputit će se tako u Hrvatsku narodnu banku (HNB) i popričati sa Snježanom Levarom, direktoricom Ureda za praćenje zaštite potrošača u HNB-u. Predstavit će i bankarsku stranu priče sa Zdenkom Adrovićem iz Hrvatske udruge banka i provjeriti ima li šanse da banke i potrošači napokon sjednu za zajednički stol.
Prva kolektivna tužba protiv banaka u Hrvatskoj
Uz to, izložit će i genezu cijele priče, od početka. Sve otkako je Nicole Kwiatkowski, 42-godišnja odvjetnica udruge franak, ušla u povijest hrvatskog pravosuđa napisavši prvu kolektivnu tužbu protiv banaka.
U udruzi Franak tada su uz nju bile i financijska stručnjakinja Branka Gregić i sociologinja Petra Rodin. Kada je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, nenametljivi Radovan Dobronić, donio presudu koju nitko nije očekivao tamo 2013. godine, govoreći “da su potrošači bili vrlo pažljivi, analizirali sve podatke, informirali se i oslonili na ono što su im u bankama rekli putem osobnih bankara”, Kwiatkowski je dobila prvu utakmicu u prvoj kolektivnoj tužbi u Hrvatskoj, ikad.
Sada će odvjetnica Kwiatkowski kazati da, iako je kolektivna tužba išla u prilog korisnika, ona kao institut nije polučila nikakve posljedice po banke i nije ih natjerala na nagodbu s dužnicima. Valja podsjetiti da, na osnovu kolektivne tužbe, korisnici mogu sami podići privatnu tužbu. Međutim, to je do sada učinilo tek 20 tisuća ljudi, od njih 120 tisuća.
Zašto? Stižemo ovdje do pitanja s početka.
Činjenica je da pojedinačni sporovi odgovaraju bankama. Taktika je to, kaže Kwiatkowska, kojom “banke pokušavaju iscrpiti protivnika”, znajući da mnogi dužnici neće riskirati s privatnim tužbama. Svodi se sve, ili se barem tako čini, na jednostavnu jednadžbu - ako imate novca možete se usuditi tužiti banke za svoj novac, ali ako ga nemate, onda je čak i neodgovorno od vas inzistirati jer ulažete svoj novac i novac svoje obitelji u neizvjestan ishod, naglašava Zuber.
Je li pravedno to što nemamo svi isti pristup pravdi?