Kamo ići u rujnu: Najbolje izložbe, koncerti i festivali koje bi bilo šteta propustiti
Like!-ov veliki vodič - Ovo je mjesec glazbenih festivala, fantastičnih koncerata, gastro manifestacija, dobrih svirki i vrhunskih izložbi u hrvatskim i drugim europskim gradovima
Ovo je mjesec glazbenih festivala, fantastičnih koncerata, gastro manifestacija, dobrih svirki i vrhunskih izložbi u hrvatskim i drugim europskim gradovima
Outlook Festival
Najveći europski festival bass glazbe i soundsystem kulture i ove će godine rasplesati Pulu. Od 4. do 8. rujna na Outlook Festivalu nastupit će više od 300 DJ-a, producenata i glazbenika koji stvaraju najbolje od duba, reggea, hip-hopa, drum ‘n’ bassa i housea. Petodnevni festival počinje koncertom u pulskoj Areni, a potom se seli na štinjanski poluotok i tvrđavu Punta Christo. Za koncert otvorenja morat ćete izdvojiti 320 kuna, a festivalska ulaznica za svih pet dana doći će vas 600 kuna.
Ston Wall Marathon
Ston Wall Marathon je jedinstvena sportsko-kulturna manifestacija i utrka u kojoj sudionici trče najduljim zidom u Europi. Rekreativci i profesionalci koji se žele okušati u maratonu sa zrnom soli mogu birati između utrke od 4 km, 15 km ili 42 km. U ovoj utrci trkači će se uspinjati strmim stubama od Malog Stona do nazubljenih kamenih kula i tvrđava i poskakivati u spustu prema zbijenim stonskim krovovima s pogledom na najstarije europske solane. Ove se godine maraton održava 22. rujna s početkom u 7.30 sati na magistralnoj cesti u Stonu.
ZeGeVeGe Festival
Ovogodišnji 12. ZeGeVeGe festival održivog življenja održava se 6. i 7. rujna na Trgu bana Josipa Jelačića. Ponuda je šarolika - od veganskog “junk fooda”, preko dekorativne kozmetike, literature o veganstvu i pravima životinja, kuharica i znanstvenih knjiga do raznih radionica, predavanja i nagradnih igara. Na festivalu se promoviraju proizvodi biljnog podrijetla, održivo življenje, bioraznolikost, prirodna ravnoteža i miran suživot svih bića.
Rujanfest
Najveći domaći festival na Bundeku, Rujanfest, ove će godine ugostiti Edu Majku, Detour, Bajagu & Instruktore, Plavi orkestar i mnoge druge. Koncerti se tijekom deset dana festivala (13. - 22. rujna) održavaju na tri stagea, a posebna će pozornica biti rezervirana za R’n’B i house. Osim glazbe, u ponudi su i svakodnevni stand-up comedy nastupi, gastroshow, Kvart fajt (sportska natjecanja kvartova) i najveći lunapark u Hrvatskoj. Dnevne ulaznice za sve koncerte stoje 35 kuna. Ulaz do 18.30 je besplatan, kao i nedjeljom cijeli dan.
Fažana street food festival
Čarobno malo mjesto zakriveno otočjem Brijunskog arhipelaga tijekom tri rujanska dana pretvara se u gastronomsku oazu. Fažana street food festival traje od 13. do 15. rujna, a nudi obilje jednostavne, kvalitetne i “to-go” hrane, inovativne radionice kreativnog kuhanja i piknik na plaži. Nakon odmora za dušu, isprobajte jednu od brojnih sportskih radionica za male i one malo veće. Festival je otvoren od 12 do 23 sata.
Međunarodni festival kazališta lutaka - PiF
Međunarodni festival kazališta lutaka PIF (Pupteatra Internacia Festivalo) davne je 1968. godine pokrenuo Studentski esperantski klub. Od tada se festivalski programi održavaju u Zagrebu, Sisku, Varaždinu i Velikoj Gorici, a PiF je oživio više od 870 lutkarskih predstava iz 422 kazališta iz 48 zemalja sa svih kontinenata. Ovogodišnji PiF traje od 13. do 19. rujna, a predstave se odvijaju u brojnim kazalištima diljem Hrvatske.
Michael Buble
Kanadski pjevač, tekstopisac i skladatelj dolazi u zagrebačku Arenu u sklopu turneje kojom promovira posljednji album “Love”. Bubleova četvrta velika svjetska turneja počela je u veljači, a do sada je obišao Floridu, New York, Texas, Kaliforniju, Arizonu i Nevadu. Na najnovijem albumu kritičari izdvajaju pjesme poput Bubleove interpretacije “La Vie En Rose” i koautorsku “Forever Love”, koja govori o njegovoj ulozi oca. Koncert će se održati 16. rujna u 20 sati, a ulaznice stoje od 450 do 1500 kuna.
Festival Visualia
Visualia festival i ove će godine, u sedmom izdanju, predstaviti najnovije iz svijeta tehnologije i audiovizualnih umjetnosti. Visualia je najdugovječniji festival svjetla u Hrvatskoj, a srušio je i Guinnessov rekord u kategoriji fotografije najvećeg broja ljudi u formaciji svjetlosnog znaka. Ove se godine održava u suradnji s međunarodnom organizacijom ILA (International Light Association) koja se bavi istraživanjem svjetla sa znanstvenog aspekta. Traje od 19. do 21. rujna, a posljednju večer festivala održat će se noćna utrka “Xica”.
“Tko pjeva zlo ne misli”
Kultni film Kreše Golika “Tko pjeva zlo ne misli”, nastao na temelju “Dnevnika malog Perice” Vjekoslava Majera, dobio je kazališnu adaptaciju u režiji Renea Medvešeka. Kritičari pišu kako je kazališni komad vjerno dočarao duh Zagreba između dva svjetska rata, ali i ostao dosljedan omiljenom filmu. U glavnim su ulogama Krešimir Mikić i Zrinka Cvitešić. Predstavu pogledajte u zagrebačkom HNK 23. ili 24. rujna.
Kamo ići
Katarina Ivanišin Kardum, “Ptice i planine”, Galerija umjetnina Split, od 5. do 25. rujna
Kustosica splitske izložbe Katarine Ivanišin Kardum je Marija Stipišić Vuković. Ova umjetnica iz Dubrovnika diplomirala je slikarstvo na City and Guilds of London Art School, dok je na Royal College of Art u Londonu završila dvogodišnji Master of Arts, poslijediplomski studij slikarstva. Neko je vrijeme živjela u britanskoj prijestolnici te je predavala na City and Guilds of London Art School. Nakon preseljenja u Hrvatsku, uz umjetnički rad, od 2009. do 2014. radi kao muzejska pedagoginja Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, a od 2014. Tehničkog muzeja “Nikola Tesla”.
Okosnica rada Katarine Ivanišin Kardum, navodi se u pozivu na izložbu, propitivanje je čovjeka u odnosu prema prirodi, pri čemu je priroda samo polazište za izgradnju misaonog duhovnog vrta u kojem iščitavamo “osobna, ali i ona opća, univerzalna stanja i spoznaje primarne vrijednosti, univerzalnu pripovijest svih naših egzistencija”.
Brigitte Lacombe, “Cinema/Portraits”, Francuski paviljon, Zagreb, 13. do 28. rujna
Jedna od poznatijih svjetskih fotografkinja, Brigitte Lacombe, na izložbi “Cinema/Portraits” izložit će četrdeset fotografija velikog formata, rijetkih i intimnih trenutaka iz njezine dugogodišnje suradnje s utjecajnim filmskim autorima, otkrivajući pogled iznutra na kinematografiju. Fotografije su snimljene u razdoblju između 1975. i 2017. godine i trenutačno se, prije Zagreba, mogu pogledati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu, u sklopu 25. Sarajevo film festivala.
Brigitte Lacombe počela je raditi na filmovima 1975. godine, kada je pozvana na set filma “Svi predsjednikovi ljudi” Alana J. Pakule, a ubrzo nakon toga i na filmski set “Bliski susreti treće vrste” Stevena Spielberga. Cijenjena je zbog svoje bliske suradnje s redateljima, među kojima su Martin Scorsese, Alejandro González Iñárritu, Mike Nichols, Anthony Minghella, Quentin Tarantino, Bernardo Bertolucci, Lynne Ramsey, Wes Anderson, Spike Jonze i mnogi drugi, te zbog portretiranja glumaca tijekom snimanja (Meryl Streep, Leonarda DiCaprija, Roberta De Nira, Tilde Swinton, Cate Blanchett, Isabelle Huppert, Joaquina Phoenixa i drugih). Posljednjih 25 godina surađuje s Martinom Scorseseom u svim njegovim produkcijama, najrecentnije na filmu “The Irishman” (Irac), čija će premijera biti održana na jesen 2019. godine.
Alexander Calder, “Mobili i stabili”, Umjetnički paviljon Zagreb, 26. rujna do 5. siječnja
Već neko vrijeme izložbu Alexandera Caldera najavljujemo, a sada će se, napokon, i dogoditi. Jedan od najznačajnijih suvremenih kipara 20. stoljeća na svjetskoj kulturnoj sceni, u sklopu ciklusa “Najveći kipari 20. stoljeća”, koji je u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu započet prije četiri godine izložbom Joana Miróa, a nastavljen izložbama Augustea Rodina te Alberta Giacomettija. Za izložbu čija je kustosica Jasminka Poklečki Stošić posudit će se djela iz nekih od najvažnijih europskih muzeja poput pariškog Centre Georges Pompidou, londonskog Tate Modern, Ludwig Museuma iz Kölna te Peggy Guggenheima iz Venecije. A među onima koji su djela posudili je i Fondation Maeght, institucija s kojom paviljon često surađuje. Izložba u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu prva je ovom dijelu Europe koja predstavlja opus ovoga globalno važnog umjetnika. Calderov opus usmjeren je na kinetičku umjetnost, odnosno na oblik umjetničkog izražavanja u kojemu je pokret glavni dio estetike umjetničkog objekta. Uz skulpture izložba će obuhvatiti i slikarski dio opusa kipara, koji je, najčešće usko povezan sa skulpturalnim dijelom opusa. Bit će izloženo pedesetak slika. Calder, inače, dolazi iz obitelji slavnih kipara, njegov djed i otac također su bili kipari te je prve poduke Calder dobio upravo od njih, a školovanje je nastavio kroz privatne poduke iz slikarstva, da bi kasnije studirao umjetnost u New Yorku, ali i upisao studij inženjerstva (što se pokazalo, kasnije, neophodno važnim prilikom inovacije mobilnih skulptura).
“Linija ljepote, trag nadahnuća - prvih 100 godina Grafičke zbirke NSK”, Klovićevi dvori, Zagreb, 19. rujna do 3. studenoga
U Klovićevim dvorima proslavit će se obljetnica čak čitavog stoljeća Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Od 1919. godine prikupila je vrijednu i zanimljivu građu - crteže, grafike, grafičke mape, plakate i razglednice. “Namjera nam je”, navode kustosi izložbe, “provesti posjetitelje odabirom djela iz bogatog fonda od petnaestog stoljeća do danas”. Pokazat će radove koji nisu do sada poznati u javnosti, ali i one dobro znane, “Bogorodicu” Julija Klovića, djela Martina Kolunića Rote, “Krista i Apostole” Andrije Medulića, vrijedan crtež Celestina Medovića, autoportret Rembrandta od starijih autora te djela umjetnika koji su obilježili dvadeseto stoljeće: radove Tomislava Krizmana, španjolske pejzaže Ljube Babića, vedute Menci Clementa Crnčića. Ovi su autori ujedno i jedni od osnivača Zbirke. Djela, potom, Käthe Kollwitz i Georgea Grosza. Od suvremenijih autora, Andrije Maurovića, nagrađene grafike Mirjane Vodopije, Miroslava Šuteja, plakata Borisa Bućana, djela iz donacije Mirka Ilića...
“Priče koje kroje Varteks”, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, od 4. rujna
Izložbenu sezonu u rujnu Muzej za umjetnost i obrt započet će izložbom o Varteksu, koja se priprema u suradnji s Gradskim muzejom Varaždin i tvrtkom Varteks. Stručni tim varaždinskog muzeja, nakon opsežnih istraživanja, predstavio je krajem prošle godine na izložbi u Varaždinu povijesni pregled u razvoju stotinu godina Varteksa, jedne od najvećih i najznačajnijih tekstilnih tvornica u Hrvatskoj. Želja organizatora izložbe u Zagrebu je predstaviti prošlost ovog modnog brenda, kao i njegove buduće strategije razvoja. Varaždinska tekstilna tvornica - Varteks, izvorno Tivar, tvornica je čiji su tekstilni proizvodi u velikoj mjeri obilježili modne trendove proteklih desetljeća, ne samo u Hrvatskoj, nego i na području bivše države, Europe i svijeta.
Izložba se otvara u novom, redizajniranom postavu. Vizualni identitet izložbe potpisuje kreativna agencija Brigada.
Najbolje iz europe
1.“Bacon u pisanoj riječi”, 11. rujna do 20. siječnja, Centar Pompidou, Pariz
Nakon monografskih izložbi umjetnika kao što su Marcel Duchamp, René Magritte, André Derain i Henri Matisse, Centar Pompidou nastavlja istraživanje ključnih figura 20. stoljeća. Ovaj put su izložbu posvetili Francisu Baconu. Bacon je zadnji put u Francuskoj izložen 1996. godine, u istom prostoru. Didier Ottinger je kustos izložbe, predviđeno je šest soba, u centru istraživanja je slikarev odnos prema književnosti, a bit će postavljeni neki tekstovi koji su utjecali na njega iz knjiga koje su se nalazile u njegovoj golemoj biblioteci. Glumci Mathieu Amalric, Carlo Brandt, Hippolyte Girardot, Denis Podalydes i Laurent Poitrenaux čitat će djela autora koja su Bacona inspirirala, među njima su Nietzsche, Bataille, Leiris, Conrad i Eliot. Kako navodi kustos, ne samo da su ovi autori inspirirali Baconove radove i motive, već dijele i poetski svijet, formirajući “zajedničku duhovnu obitelj i nepovjerenje prema ustaljenim estetskim vrijednostima, realistički pogled na svijet, koncept umjetnosti oslobođene od idealizma”. Izložba se fokusira na posljednja dva desetljeća Baconove karijere i na njoj će biti pokazano šezdeset slika. Počinje 1971. godinom, prekretnicom u njegovu stvaralaštvu, a završava 1992. godinom, kada je preminuo.
2. Giorgio de Chirico, “Palazzo Reale”, Milano, od 25. rujna
Velika izložba u Milanu rimskog slikara Giorgia de Chiricoa, kako se najavljuje, “posvećena je opusu jednog od najgenijalnijih, ali i najkontroverznijih protagonista umjetnosti 20. stoljeća”. Među posuđivačima umjetnina za izložbu su Metropolitan Museum New York, Tate Modern London, Centre Pompidou Pariz, Pinacoteca di Brera, il Museo del Novecento di Milano, Peggy Guggenheim iz Venecije, i mnogi drugi, uz, naravno, i djela iz privatnih kolekcija. Giorghio de Chirico za sobom je ostavio kompleksan rad, pun enigmi i misterija, a istražit će se njegov odnos prema grčkoj mitologiji, na koju se često referirao u svojim radovima, kao i odnos s majčinskom figurom. Njegova je majka Gemma de Chirico bila podrijetlom iz Grčke, dok mu je otac bio plemić sa Sicilije. Pod utjecajem su ovog talijanskog umjetnika radili mnogi nadrealisti, René Magritte, Max Ernst, Salvador Dalì, i to je također jedna od tema izložbe, koliko je utjecao na svoje suvremenike, ali i one koji su kasnije došli.
3. “Nadrealistički pokret od Dalíja do Magrittea, Krize i ponovno rođenje 1929.”, Narodni muzej Mađarske, Muzej lijepih umjetnosti, Budimpešta, do 20. listopada
“Nadrealistički pokret od Dalíja do Magrittea, Krize i ponovno rođenje 1929.” naziv je izložbe posvećene nadrealizmu, koja se u Budimpešti odvija u suradnji s pariškim Centrom Pompidou. Jedan od najvažnijih trenutaka na likovnoj sceni, može se pročitati u predgovoru, jest 1929. godina, kada se Salvador Dalí iz Španjolske pojavljuje na pariškoj umjetničkoj sceni i preuzima glavnu ulogu u grupi nadrealista. Nastaje i film koji radi s Louisom Buñuelom, “Andaluzijski pas”, prvo remek-djelo nadrealističkog filma. Među autorima čija se djela mogu pogledati na izložbi su: Salvador Dalí, Max Ernst, Joan Miró, Yves Tanguy, René Magritte, Pablo Picasso Francis Picabia, Man Ray Brassaï, dok je manje poznato ime otkriće izložbe Jacques-André Boiffard.
Foto: Marko Todorov/Hanza Media, Brigitte Lacombe, REUTERS/Jon Nazca