Sabor u četvrtak raspravlja o državnom proračunu za iduću godinu
TEMA SJEDNICE - Hrvatski sabor u četvrtak će sjednicu nastaviti raspravom o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu, kojim se ukupni prihodi planiraju u iznosu od 145,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna.
Hrvatski sabor u četvrtak će sjednicu nastaviti raspravom o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu, kojim se ukupni prihodi planiraju u iznosu od 145,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna.
Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.
Ukupni, pak, rashodi od 147,3 milijarde kuna veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu.
S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu, planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna ili 0,5 posto BDP-a. No s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe, za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a, odnosno od 629 milijuna kuna.
Prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto.
S obzirom na očekivani gospodarski rast te uzimajući u obzir učinke četvrtog kruga porezne reforme, u idućoj se godini planira rast poreznih prihoda za 7,1 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, odnosno za 3,1 posto u odnosu na novi plan iz rebalansa.
Tako se od najizdašnijeg proračunskog prihoda, PDV-a, u idućoj godini očekuje prihod od 55,9 milijardi kuna, od posebnih poreza i trošarina očekuje se prihod od 16,6 milijardi kuna, od poreza na dobit od 9,3 milijarde kuna, od doprinosa od 25 milijardi kuna, a od pomoći 18,8 milijardi kuna.
Ostali prihodi, kao što su prihodi od imovine, vlastiti i nenamjenski prihodi proračunskih korisnika i slično u idućoj se godini planiraju u iznosu od 16,3 milijarde kuna, a prihodi od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od milijardu kuna.
Ukupni rashodi proračuna u idućoj su godini planirani u iznosu od 147,3 milijardi kuna, što je za pet posto ili sedam milijardi kuna više u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans porast za 8,3 milijarde kuna.
U samom proračunu rashodi za zaposlene iznose 22,8 milijardi kuna, što je za 6,3 milijarde kuna, ili za 21,7 posto više, ali u tome sad nisu sredstva za plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama.
Masa plaća za osnovne i srednje škole u iznosu od 8,4 milijarde kuna sad se prebacuje na rashode za pomoći, čime ukupni rashodi za zaposlene rastu za 1,7 milijardi kuna u odnosu na originalni, odnosno za 1,2 milijarde kuna u odnosu na rebalans proračuna.
Taj porast za plaće u skladu je i s najavljenim povećanjem osnovice plaća državnih i javnih službenika i namještenika za "2+2+2 posto".
Materijalni rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu od 15,4 milijarde kuna.
Financijski rashodi nastavljaju se smanjivati i oni su za 2020. godinu planirani u iznosu od 8,1 milijarde kuna, što je smanjenje za 17 posto u odnosu na ovu godinu.
Subvencije će iznositi 6,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 270,8 milijuna kuna, odnosno za 525,2 milijuna kuna u odnosu na rebalans.
Pomoći su planirane u iznosu od 29,8 milijardi kuna, što je povećanje od 12,8 milijardi kuna u odnosu na originalni, odnosno 13,9 milijardi kuna u odnosu na rebalans proračuna. U tom iznosu je i 507 milijuna kuna kao kompenzacija jedinicama lokalne samouprave s obzirom na povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, što je predviđeno četvrtim krugom porezne reforme.
Naknade građanima i kućanstvima iznose 48,9 milijardi kuna, što je 1,9 milijardi kuna više nego se planira rebalansom za ovu godinu, pri čemu se najveći dio (42,6 milijardi kuna) odnosi na mirovine.
Ostali rashodi su planirani u iznosu od 7,3 milijarde kuna što je smanjenje za 1,1, odnosno 1,3 milijarde kuna u odnosu na ovu godinu, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5,9 milijardi kuna.