Ministarstvo obrane dobiva autonomnu podvodnu jedrilicu

Ruska Vojno-morska flota uskoro će biti opremljena jedinstvenim podvodnim robotima „Glider 2.0“ koji će moći 6-9 mjeseci bez prekida obavljati tragalačke zadatke, kao i provoditi izviđačke misije u dubokom moru. Ovaj novi uređaj koji je razvilo znanstveno-proizvodno poduzeće „Okeanos“ ima jako visoke performanse i učinkovitost i ne treba zasebno plovilo za podršku i održavanje.

Izvana „Glider 2.0“ nalikuje na mali torpedo dug oko 2,5 metra i opremljen parom krila dugih 1,5 metar. Zahvaljujući trupu od kompozitnih materijala, uređaj teži manje od 150 kilograma, a može nositi do 50 kilograma opreme.

„U ovom su trenutnu završeni svi radovi na dronu, a nekoliko primjeraka već prolazi ispitivanja“, rekao je za list Izvestija službeni predstavnik poduzeća „Okeanos“ Vladislav Zanin. „To je podvodno plovilo dvostruke namjene. U suradnji s drugim proizvođačima ono se testira kao dio naprednih podvodnih sustava Vojno-morske flote Rusije.“

Prema riječima Zanina, kompanija priprema modificiranu verziju uređaja – „Glider 2.1“, koja će kliziti kroz vodu, a moći će koristiti i sklopivi propeler. To će proširiti mogućnosti drona i omogućiti mu da brzo postigne značajnu brzinu kada to bude potrebno.

U običnom se režimu „Glider 2.0“ kreće po principu podvodne jedrilice, mijenjajući vlastiti uzgon. Unutar drona se nalazi jaka pumpa i spremnik u koji se pumpa voda. Kada je dron u potpunosti ispunjen vodenim balastom, on počinje „tonuti“. Kada dosegne željenu dubinu, pumpa brzo ispušta svu vodu pa dron postaje lakši i dinamičniji te se počinje uzdizati prema površini. Posebna krila na dronu omogućuju mu da putuje horizontano dok se uzdiže ili spušta u vodi, prelazeći 1 metar naprijed za svakih 20 metara vertikalnog kretanja, uz maksimalnu brzinu do 1 km/h.

Glavna prednost kretanja pod vodom na taj način je učinkovitost. Dron bateriju troši samo kada ispumpava vodu tijekom uspona. Ostatak vremena on ne troši gotovo nikakvu energiju – pri ronjenju voda samostalno ulazi u balastni cilindar. 

Ova metoda kretanja zahtijeva manje baterija, čime se smanjuje ukupna težina drona i čime on postaje autonomniji.  

„Ideja bespilotnog podvodnog uređaja koji se može kretati bez korištenja propelera, samo pomoću izmjene tlaka vode, rodila se 1980-ih, no prvi primjerci takvih uređaja pojavili su se tek početkom 21. stoljeća“, rekao je za Izvestija vojni stručnjak Oleg Želtonožko. „Takvi bi se uređaji mogli nazvati idealnim izviđačkim podmornicama – oni ne samo da mogu mjesecima raditi pod vodom, već su, za razliku od tradicionalnih dronova opremljenih motorima, ovi gotovo nečujni.“

Prema riječima stručnjaka, u drugim se zemljama ovakvi dronovi trenutno koriste u istraživačkim projektima, dok vojni uređaji zasad ostaju u fazi pred-proizvodnih modela.

Izvorni članak na ruskom jeziku.