Ćufurović želi priznati krivnju za ratovanje u Siriji

Ibro Ćufurović, optužen za organiziranje terorističke grupe i ratovanje u Siriji, na današnjem pretresu pred Sudom Bosne i Hercegovine izrazio je želju da prizna krivnju.

Predsjedavajuća Sudskog vijeća Hasija Mašović na prijedlog Odbrane i optuženog o priznavanju krivnje, predložila je da se s odlukom sačeka i da Odbrana u narednih sedam dana pismeno obavijesti Sud i Tužiteljstvo o konačnoj odluci.

U slučaju da Ćufurović odluči da nastavi s pretresom, odnosno da ne prizna krivnju, za 18. decembra planirano je da kao svjedoci Tužiteljstva govore majka, otac i brat optuženog Ćufurovića.

Njegov advokat Senad Dupovac tokom današnjeg pretresa naveo je da njegov branjenik ne želi da mu majka svjedoči te da između ostalog želi krivnju priznati prije nego bude održan pretres na kojem će svjedočiti njegova porodica.

BiH: Počelo suđenje za ratovanje u Siriji

Ćufurović se izjasnio da nije kriv za ratovanje u Siriji

Optužnica protiv Ibre Ćufurovića zbog ratovanja u Siriji

Iz kurdskog zatvora u zenički pritvor

Namjera da prizna krivnju uslijedila je nakon današnjeg ispitivanja zaštićenog svjedoka A. koji je govorio o boravku u Siriji i susretu s Ćufurovićem.

Zaštićeni svjedok boravio je u Siriji od kraja 2013. godine do juna 2016. godine. U tom periodu je u gradu Mambidžu nekoliko puta vidio optuženog Ćufurovića, u vojnoj uniformi i naoružanog automatskom puškom.

Prema njegovom iskazu, Ćufurović je bio u jedinici koja se najprije zvala Bejt komandosi na čelu koje je bio Bosanac Bajro Ikanović, a koja je poslije promijenila ime, vođu i grad u kojem su smješteni, odnosno iz Haritana su prešli u Mambidž gdje se ova jedinica nazivala El-Aksa i na čelu koje je bio srpski državljanin Goran Pavlović.

„Bosanci koji su bili u ovoj jedinici išli su na straže. Jedan od njih je bio i Ibro. Na straži su nekad bili po 15 dana“, kazao je zaštićeni svjedok.

Na pitanja o tome da li je straža bila „samo straža ili su se vodile borbe“, svjedok je kazao da je bilo i jednih i drugih.

Izazov povratka militanata iz Sirije pred bh. vlastima

Svjedok je također u toku ispitivanja Tužiteljstva potvrdio da je ova jedinica bila u okviru tzv. Islamske države, militantne organizacije koju su Ujedinjene nacije označile terorističkom 2014. godine.

Svjedok je potvrdio da je optuženog Ćufurovića viđao s drugim Bosancima u vili u gradu Mambidžu gdje je bila smještena jedinica El-Aksa.

Također je potvrdio raniji iskaz koji je dao Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) u kojem je ispričao da se jedne prilike posvađao s Ćufurovićem nakon što je Ćufurović zajedno s drugim Bosancem Senadom Kasupovićem napao zaštićenog svjedoka jer je navodno htio pobjeći iz tzv. Islamske države i jer se nije htio boriti.

Ćufurovićeva odbrana, ali i sam optuženi, zaštićenog svjedoka ispitivala je o tačnim datumima kad je viđao optuženog u Siriji, kao i o uniformi koju je navodno nosio pri tim susretima, na šta je zaštićeni svjedok odgovarao da se ne može sjetiti svega, ali da je Ćufurovića viđao s oružjem.

Odbrana je ispitivanje svjedoka također temeljila na tvrdnji da nisu svi koji su otišli u Siriji morali ratovati, na šta je svjedok tvrdio da su svi morali, ali da neki, poput njega lično, nisu željeli.

Ćufurović je svjedoka ispitivao i o njegovom iskazu da je tokom boravka u Siriji ranjen u lijevu ruku, tražeći da se medicinskim pregledom lijeve ruke utvrdi da to nije istina. Ovim je optuženi želio, prema vlastitim riječima, pokazati da zaštićeni svjedok ne govori istinu. 

Zaštićeni svjedok je u Siriju otišao kao maloljetna osoba s cijelom porodicom. Ranije je u ovu zemlju otišao njegov otac. Svjedok A. je iz Sirije uspio pobjeći 2016. godine. Na Sudu BiH je zbog boravka u Siriji i pridruživanja terorističkoj organizaciji bio osuđen na godinu dana zatvora.

Ibro Ćufurović je, prema dostupnim podacima u Siriju otišao krajem 2013. godine iz Velike Kladuše. S teritorija tzv. Islamske države, prema vlastitim svjedočenjima, pokušao je pobjeći 2017. godine. Uhapšen je na sjeveru zemlje nakon čega je bio u zatvoru Malikija koji su kontrolirale kurdske snage uz pomoć međunarodne koalicije. Deportiran je u BiH 20. aprila 2019. godine na osnovu INTERPOL-ove potjernice. Dosad je jedini bh. državljanin koji je na ovaj način vraćen u BiH.