Palmer: Dezinformacije o crnogorskom zakonu odgovornost Moskve
Dezinformacije koje se šire o Zakonu o slobodi vjeroispovjesti su namjerna provokacija, za koju je prije svega odgovorna Moskva, rekao je u intervjuu za Glas Amerike zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Metju Palmer.
"Bilo je mnogo dezinformacija oko zakona i spora između vlade i Srpske pravoslavne crkve (SPC). Jako smo zabrinuti kada čujemo šta dolazi iz ruskih izvora koji često koriste srpske posrednike. Mnogi izvještaji koje su uradile kompetentne, profesionalne i ozbiljne institucije u Crnoj Gori, identifikovali su ogroman broj namjernih dezinformacija, lažnih vijesti emitovanih sa namerom podizanja tenzija, da se ovo pretvori u etničko pitanje između Srba i Crnogoraca, kada ga ne treba gledati kao etničko pitanje. To je namjerna provokacija i smatram da odgovornost za to najviše leži na Moskvi", kazao je Palmer.
Nikolaidis: Crnogorsku javnost mobilišu srednjevjekovna pitanja
Na izbore sa blagoslovom Amfilohija
Bešker za RSE: Đukanović doživljava SPC kao agenturu druge države
Dodao je da Rusija Zakon o slobodi vjeroispovijesti vidi kao priliku "da naprave razdor između Srbije i Crne Gore, da povise tenzije".
"Rusija, koja odbija da prihvati realnost u Evropi poslije Hladnog rata, vidi situaciju u kojoj postoji velika napetost kao nešto nešto što je njen strateški interes na Zapadnom Balkanu, a to je suprotno od onoga što žele da vide Sjedinjene Države. Mi želimo da vidimo mir, harmoniju i saradnju u regionu, gdje zemlje sarađuju da bi prevazišle razlike. Rusi svakodnevno rade na tome da prodube i povećaju te razlike i podjele", rekao je specijalni izaslanik za Zapadni Balkan.
Sjedinjene Države, kako je istakao Palmer, zalažu se za kompromis i mirno rješenje spora oko zakona, zbog čega podržavaju dijalog vlasti i Srpske pravoslavne crkve koji je počeo 14. februara 2020. godine.
"Vidjeli smo mišljenje Venecijanske komisije o zakonu. Jako je važno da iza razumjevanja između vlade i crkve o tom kako će zakon biti primijenjen u praksi i šta to znači u praktičnom smislu. Nadamo se da će ovaj dijalog premijera i mitropolita dovesti do uzajamnog razumjevanja. Očekujemo da će razgovor biti otvoren i transparentan, vođen u dobroj vjeri, a sa ciljem da se dođe do razumjevanja o tome kako se ovaj zakon može primijeniti, a da zaštiti interese crnogorske vlade, građana Crne Gore, ali i legitimne interese SPC", izjavio je Palmer za Glas Amerike.
Prvi sastanak između predstavnika Vlade Crne Gore i SPC u Crnoj Gori, održan je 14. februara bez dogovora i sa različitim pogledom na Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Jedini iskorak je iskazana namjera dvije strane da razgovore nastave na ekspertskom nivou.
SPC se oštro protivi zakonu koji naziva "anticrkvenim" i "diskriminatorskim" i za koji tvrdi da predstavlja pripremu za "otimanje imovine" te crkve u Crnoj Gori.
Crnogorske vlasti uporno odbacuju te optužbe i navode da je zakon u skladu s međunarodnim standardima.
Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je stupio na snagu 8. januara 2020., predviđa da vjerske zajednice u Crnoj Gori moraju dokazati da je crkvena imovina, izgrađena prije 1918. godine, u njihovom vlasništvu, jer će u suprotnom ona biti smatrana državnom.
Protestne molitvene litije SPC u više gradova u Crnoj Gori
Nakon usvajanja zakona uslijedile su protestne šetnje sveštenika i vjernika SPC po svim većim gradovima Crne Gore i Srbije, na kojima se od crnogorske Vlade traži da povuče zakon, što su crnogorske vlasti odbacile kao mogućnost.