UN: Bojazan od porasta epidemija ako nastavimo eksploatirati divlje životinje
Zoonoze, skupina zaraznih bolesti koje su zajedničke ljudima i nekim životinjama, a mogu prelaziti sa životinja na ljude i obrnuto, sve su veće i nastavit će se širiti ako se ne poduzmu akcije za zaštitu divljih životinja i okoliša, upozorili su stručnjaci UN-a.
Tvrde da je do nastanka i širenja bolesti poput COVID-a 19 došlo uslijed velike potražnje za životinjskim proteinima, neodrživih poljoprivrednih praksi i klimatskih promjena.
Od zoonotskih bolesti godišnje umre dva miliona ljudi.
COVID-19 trebao bi koštati globalnu ekonomiju devet biliona u naredne dvije godine.
Ebola, virus Zapadnog Nila i SARS također su zoonotske bolesti. Pojavile su se među životinjama i prešle na čovjeka.
Ali, taj skok na čovjeka nije automatski. Potaknut je, prema izvještaju UN-ovog Programa za okoliš i Međunarodnog instituta za stočarstvo, degradacijom okoliša, na primjer, degradacijom zemljišta, eksploatacijom divljih životinja i resursa te klimatskim promjenama. Ovo mijenja način interakcije životinja i ljudi, ocjenjuje BBC.
Bića korona virusa: Slijepi miševi i druge životinje
Nova istraživanja o nastanku, širenju i posljedicama COVID-19
"U prošlom stoljeću zabilježili smo najmanje šest velikih epidemija novih korona virusa", rekla je Inger Andersen, podsekretarka i izvršna direktorica UN-ovog Programa za okoliš.
"U posljednje dvije decenije i prije COVID-a, zoonotske bolesti prouzročile su ekonomsku štetu od 100 milijardi dolara."
Rekla je da "dva miliona ljudi u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom svake godine umre od zanemarenih endemskih zoonotskih bolesti - poput antraksa, tuberkuloze goveda i bjesnoće".
"To su često zajednice sa složenim razvojnim problemima - velika ovisnost o stoci i blizina divljih životinja."
Na primjer, proizvodnja mesa povećana je za 260 posto u posljednjih 50 godina, rekla je Andersen.
"Intenzivirali smo poljoprivredu, proširili infrastrukturu i eksploatirali resurse na štetu naših divljih prostora", objasnila je.
"Brane, navodnjavanje i tvorničke farme povezane su sa 25 posto zaraznih bolesti kod ljudi. Putovanja, transport i lanci opskrbe hranom izbrisali su granice i udaljenosti. Klimatske promjene su pridonijele širenju patogena."
Ne prepustite da pročitate - Epidemiolog Radovanović: Kako je čovek 'napao' virus
Izvještaj nudi strategije vladama kako da spriječe buduće epidemije, poput poticanja održivog upravljanja zemljištem, poboljšanja biološke raznolikosti i ulaganja u znanstvena istraživanja.
"Znanstvo je jasno reklo da, ako nastavimo s eksploatacijom divljih životinja i uništavanjem naših ekosustava, tada možemo očekivati konstantno strujanje ovih bolesti, kako prelaze sa životinja na ljude u godinama koje su pred nama", rekla je Andersen.
"Da bismo spriječili buduće epidemije, moramo više promišljati o zaštiti našeg okoliša."