Zaključci online konferencije: Regionalna saradnja ključ za opstanak privrede
“Hoćemo li nakon svega, uz nove nametnute mjere zaštite od korona virusa, moći govoriti o jedinstvenom tržištu regiona koje se zagovaralo proteklih godina? Zavisni smo ekonomski jedni od drugih i saradnja je pitanje opstanka svih nas”, jedna je od poruka treće regionalne panel konferencije pod nazivom ‘Izazov izazova – Moramo naprijed’, održane on-line u srijedu 2. septembra.
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (BiH) Vjekoslav Vuković, poručio je, tokom konferencije, da je ta institucija predstavnicima vlasti u BiH uputila oko 40 raznih prijedloga kako bi se suzbile posljedice pandemije po privredu, od čega je stvarno usvojeno tridesetak mjera.
“Borba za stalne lance snadbijevanja, koridore protoka robe, posebno zeleni koridori, bez zastoja, uspjelo se na tom putu, da ne ostanemo bez repromaterijala, bez roba, pa čak i da izvozimo ono što je proizvedeno za tržišta za koja je to relevantno. U budućem periodu, obzirom da doživljavamo pad izvoza na određena tržišta Evropske Unije (EU), nužno se okrenuti nekim novim, alternativnim tržištima”, naveo je Vuković.
Bh. izvoznici gube milione, mjere vlada malo pomogle
No Vuković je i kritikovao sporost institucija BiH u odgovoru na pandemijsku krizu.
“Kašnjenje u donošenju strateških smjernica se reflektiralo na sve nas. Kada nastupi kriza, nama trebaju interventne mjere tog trenutka. Mi smo sada već u fazi kada su službenici u BiH počeli donositi mjere sada kada je prošla pandemija, kada su odradili svoj stari godišnji odmor, pa novi godišnji odmo... i sada su nekad u devetom mjesecu sjeli na svoja radna mjesta i predlažu nam neke mjere. Vidite, koliko se taj pomak od šest mjeseci negativno reflektirao na naše gospodarstvo da mi nemamo vremena za čekati”, rekao je Vuković.
Privrednici su tokom konferencije takođe ukazivali na probleme sa izvozom u EU, te o tome koliki je izazov bio zadržati proizvodnju te broj zaposlenih.
“U proteklom periodu jesmo uspjeli zadržati poslovanje i broj zaposlenih. Međutim, mi imamo tri segmenta u kojima poslujemo, to je proizvodnja panelnih ograda, metalnog namještaja i čeličnih konstrukcija. Segment panelnih ograda je u potpunosti bio obustavljen, metalni namještaj je skoro pa bio ugašen, dok je, recimo, segment čeličnih konstrukcija doživio svoj rast. Nađe društvo je prošle godine uspješno usvojilo nove tehnologije u proizvodnji čeličnih konstrukcija, čime je sebi otvorilo vrata za ino tržište rezervisano samo za specijalizirane proizvođače proizvoda od čelika. To se u ovom vremenu krize za nas pokazalo kao odličan potez, osiguravajući kontinuitet u proizvodnji”, rekla je Danijela Rakić, predstavnica jedne izvozne kompanije iz Kreševa u centralnom dijelu BiH.
Mjere popuštaju a nervoza ostaje: BiH bez strategije za pomoć privredi
Pojedini privrednici su kritikovali i činjenicu da regionalne granice ipak nisu bile dovoljno otvorene i pored deklarativnog obećanja predstavnika vlasti zemalja u regiji.
“Mi smo već u BiH navikli da je naše tržište, bez ikakvog uvijanja, najslobodnije, najliberalnije, ali i najnaivnije. Mi smo i tokom ove Konferencije čuli priču o regionalnom kretanju, slobodi protoka roba i usluga, alatima koje nam pruža CEFTA, svi pričamo o regionalnom, jedinstvenom tržištu i onda se svi vrate u svoje male zemlje i prave jedni prema drugima barijere“, poručio je Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Na konferenciji su učestvovali i predstavnici Komorskog investicionog foruma zapadnog Balkana (KIF) i Privredne komore Srbije, te razni predstavnici iz privrede.
Pandemija spušta liniju siromaštva u BiH
Izvoz iz Bosne i Hercegovine, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, manji je za 922 miliona konvertibilnih maraka – KM (461 milion evra) u prvih šest mjeseci ove godine.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH izvoz iz BiH je manji za 18 posto, uvoz za 16. Najveći pad izvoza zabilježen je u martu, aprilu i maju ove godine, kada je bio manji za 26 osto u odnosu na isti period prošle godine. Tri najugroženije djelatnosti su turizam, ugostiteljske usluge i međunarodni transport.