Vukovarske vlasti ponovno protiv ćirilice na pločama

Ni ove godine Gradsko vijeće Vukovara, u kojem većinu imaju nezavisni zastupnici bliski Domovinskom pokretu Miroslava Škore, ne misli da je dosegnuta razina razumijevanja i dijaloga između vukovarskih Hrvata i Srba koja bi omogućila da se bez tenzija postave dvojezični nazivi ulica i dvojezične ploče na institucijama.

Usvojen je prijedlog vukovarskog gradonačelnika i saborskog zastupnika Domovinskog pokreta Ivana Penave kako bi se postavljanje dvojezičnih ploča smatralo „nepoštivanjem i nerazumijevanjem građana Vukovara svih nacionalnosti koji su se suprotstavili velikosrpskoj agresiji 1991. godine i njihove žrtve, što bi u konačnici dovelo do neželjenih posljedica po suživot u Vukovaru.“

„Već viđeno,“ kaže za Radio slobodna Europa predsjednik vukovarske organizacije Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i vukovarski gradski vijećnik Srđan Kolar, podsjećajući da je Penava gotovo identičnu odluku predložio, a većina u Gradskom vijeću izglasala i pred godinu dana.

„Na žalost, ni posle godinu dana ništa se nije pomerilo, ništa se nije učinilo po pitanju prava srpske nacionalne manjine u gradu Vukovaru. Nije se pokazala ni volja oko toga i oko toga se uopće nije ni sedilo ni razgovaralo, niti je bila bilo koja inicijativa pod strane gradonačelnika da bi se nešto tu promenilo,“ kaže Kolar.

Tko je za, a tko protiv?

Jedina je razlika da je u međuvremenu Penava iz HDZ-a prešao u Škorin Domovinski pokret, a svi HDZ-ovi vijećnici u vukovarskom Gradskom vijeću otišli za njim i postali nezavisni. Za takvu odluku glasali su nezavisni i drugi vijećnici bliski Penavi, a protiv je bilo 6 vijećnika SDSS-a, SDP-a i Živog zida.

U izjavi novinarima nakon sjednice Vijeća u srijedu (28. listopada) Penava je iznova spominjao 3.000 poginulih u granatiranju Vukovara 1991., 6.000 odvedenih u srpske logore, ubojstva i silovanja nakon pada hrvatske obrane grada, a na pitanje novinarke – kako bi poštivanje zakona i uvođenje dvojezičnosti dodatno utjecalo na njihovu nesreću, odgovorio je da takva pitanja mogu postaviti samo neljudi:

„Ja se pitam – kakvi ljudi postavljaju ta pitanja i kakvi su to neljudi?! To je pitanje odraz dubokog nerazumijevanja, pitanje koje je na tragu apsolutnog izostanka svijesti o tome što se dogodilo, na koji način se dogodilo, i koje strane su u tim sukobima sudjelovale,“ kazao je vukovarski gradonačelnik.

Kako izići iz ove situacije? Razgovorom i poštivanjem zakona, a nikako nametanjem nekih rješenja silom, kaže Kolar.

„Treba sjesti za stol i razgovarati o svemu tome, ali bojim se da poslije svih ovih – da tako kažem – medijskih hajki oko tog pitanja teško da će se moći postići dogovor. Budimo svjesni da predstavnici srpske zajednice neće odustati od svojih prava, jer nisu ih oni ni pisali. Pisao ih je netko drugi i dao ih na raspolaganje, je li tako? Zakonom je sve to uređeno. Zašto bi se netko odrekao nečega što mu pripada po zakonu? A pritom imamo drugu stranu koja jednostavno ni ne želi nešto da se pokuša, već sve to odbija,“ ocjenjuje Kolar.

Copy-paste odluke

Socijaldemokratska vukovarska vijećnica Biljana Raća je za RSE ponovila stav izrečen na sjednici kako se i predstavnici srpske zajednice i Penava i drugi predstavnici većinskog naroda ponašaju kao da sjede na dva odvojena brda i očekuju da će se problemi riješiti sami od sebe.

„Ako već procjenjujemo razinu odnosa između većinskog naroda i srpske manjine, trebamo si postaviti pitanje - što smo mi kao osobe, a kasnije i kao vijećnici, gradonačelnik ili zamjenici gradonačelnika učinili da se ti odnosi poprave, da li je nama zaista stalo, ili ćemo svake godine donositi copy-paste iste odluke,“ upitala se Raća, i podsjetila na jedan projekt koji je trebao postati most pomirenja i suradnje svih Vukovaraca.

„Smatram da bi osnivanje – na žalost ugašene - Interkulturne osnovne škole „Dunav“ bio jedan od primjera kojima bi i jedna i druga strana, kao i sve etničke zajednice u Vukovaru pokazali kako nam je stvarno stali da barem naša djeca imaju mogućnost zajedničkog obrazovanja. Naravno, za to nije bilo političke volje i to je meni pokazatelj da ni jedna ni druga strana u ovom procesu ne žele istinsko pomirenje, istinsku toleranciju i solidarnost, nego njima zapravo odgovara ova pat-pozicija u kojoj se sada nalazimo,“ zaključuje Biljana Gaća.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, Srba u Vukovaru ima više od 33 posto, što im po Ustavnom zakon u o pravima manjina daje pravo na javnu upotrebu manjinskog jezika i pisma ravnopravno sa jezikom i pismom većinskog naroda.

Kada je vlada lijevog centra Zorana Milanovića 2012. i 2013. godine bez političke pripreme na terenu krenula postavljati dvojezične ploče na institucije, HDZ koji je tada bio u opoziciji i u državi i u Vukovaru organizirao je „spontano“ razbijanje ploča.

Vlada je obustavila postavljanje ploča, Ustavni sud je 2014. godine obavezao lokalne vlasti da jednom godišnje procijene jesu li se stekli uvjeti za nastavak postavljanja, lokalne vlasti su to godinama ignorirale, a unazad dvije godine ne ignoriraju, već kažu da i dalje nema uvjeta.