SDP Hrvatske obilježio 30 godina

Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) obilježila je svečanom sjednicom svog Predsjedništva  i okruglim stolom    30 godina svog postojanja.

Nedavno izabrani  predsjednik SDP-a Peđa Grbin  kazao je kako je stranka u 30 godina rada odrastala i sazrijevala, ali i griješila, o čemu treba  otvoreno govoriti, jer se jedino tako  može spriječiti da se greške ponove u budućnosti.

 „Nismo bili uvijek dovoljno odlučni. Nekada smo si dopustili da upadnemo u zamke teze da se oko zaštite radničkih prava može i smije raditi kompromise, nismo uvijek učinili sve da zaštitimo one koje se percipira kao drukčije ili slabije,“ kazao je Grbin  i obećao da će  SDP ubuduće biti „jasna brana korupciji, klijentelizmu i rođačkim i stranačkim vezama“ i „svjetionik u obrani antifašizma, zaštiti prva slabijih i prava žena.“

Na  digitalnom okruglom stolu „30 godina SDP-a: U potrazi za socijaldemokracijom“ sociolog Dragan Bagić kazao je kako je socijaldemokracija u Hrvatskoj relevantan politički takmac, i da je „u usporedbi sa širom regijom malo  zemalja u kojima relativno gledajući socijaldemokracija stoji tako dobro“ kao u Hrvatskoj. 

On je to među ostalim ilustrirao primjerom kako su od pet  osoba na funkciji predsjednika  dvojica bili kandidati SDP-a, a treći – Stipe Mesić – izabran je sa potporom SDP-a. 

Međutim,  stranka je   kadrovski slaba  brojem i kvalitetom,  nije uspjela artikulirati vlastiti set vrijednosti i  postala je glasnogovornik srednjeg sloja, a ne radništva, upozorio je Bagić. Rješenje ne bi bio povratak  ideološkoj „pravovjernosti“, jer bi se na taj način  izgubilo biračko tijelo koje ima, a upitno je bi li dobili  nove birače,  i bio bi to  put u samoubojstvo i marginalizaciju SDP-a i ljevice.

Novinarka  „Jutarnjeg lista“ Slavica Lukić  iznijela je 4 načelne zamjerke SDP-u -  kada je bio na vlasti nije proveo obećanu reviziju pretvorbe i privatizacije,  kada je bio na vlasti donosio je zakone koji nisu bili u interesu radno ovisnog stanovništva,  sve vrijeme ne  zna kako da se nosi sa HDZ-ovom „domoljubnom ucjenom“, odnosno prozivanjem da nikada nije želio nezavisnu Hrvatsku i  lošu politiku prema mediji, uz iznimku mandata Ivice Račana.

„Ivica Račan do sada je prvi i zadnji premijer koji je respektirao slobodu medija, a koraci u emancipaciji HTV-a od političkog utjecaja u Račanovom mandatu bili su vrlo snažni,“ kazala je. 

Njegov nasljednik na čelu stranke Zoran Milanović , koji je bio premijer 2011-2016. godine,   nije vratio transparentnost rada iz vremena Račanove vlade,  nego je radije radio sa odabranim krugom novinara, a njegov Ured za odnose s javnošću – kako je kazala – „ obilato se služio spinovima i PR-om.“

Dekan zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Andrija Henjak upozorio je da je SDP 30 godina živio na račun identitetskog rascjepa lijevo/desno i konzervativno/napredno, ali da  ta pozicija neće još dugo trajati, jer stranka ima  vrlo staro biračko tijelo. 

On je upozorio da SDP nikada nije predložio vlastiti  razvojni model za Hrvatsku, već se priklanjao postojećem koji se temelji na niskoj cijeni rada. Po njegovoj ocjeni, jedna nova strategija SDP-a  mogla bi biti – identificirati  koja je hrvatska pozicija i koja bi bila vizija Hrvatske unutar EU i europske podjele rada, a ne – kako je kazao – da Hrvatska postane „balkon ili vrt Europe“.

Iva Ivšić iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) kazala je kako SDP  ne odustaje od ambicije definiranja sebe kao lijeve stranke,  ali kada dođe na vlast, to ostaje  deklaratornoj razini. Ona je ocijenila da su zakonske izmjene  donesene u mandatu dviju socijaldemokratskih vlada dovele do slabljenja  pozicije sindikata i sindikalnih povjerenika i  sve veće prisutnosti prekarnog rada.

Na okruglom stolu sudjelovali su i Neven Šantić, autor kronike o tri desetljeća rada stranke i Mislav Žitko sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 

Socijaldemokratska partija Hrvatske nastala je 3. studenog 1990. godine transformacijom Saveza komunista Hrvatske prvo u Savez komunista Hrvatske – Stranku demokratskih promjena (SKH-SDP), a potom u Socijaldemokratsku partiju.  Prvi joj je predsjednik bio Ivica Račan, a njegovi su nasljednici Zoran Milanović, Davor Bernardić i aktualni predsjednik Peđa Grbin.