Crna Gora na sve jačem klerikalnom talasu

Bilbordi na putevima sa likom nedavno preminulog mitropolita Amfilohija, javni skup na kome lokalni zvaničnik pozdravlja okupljene sa „Pomaže bog“, nastavak masovnih liturgija i prkošenje epidemiološkim mjerama, otkopavanje grobova koji su kulturna baština bez dozvole nadležnih po nalogu Amfilohija otvaraju pitanje da li elementi klerikalizacije mogu ugroziti sekularni karakter države.

Uticaj Srpske pravoslavne crkve (SPC) na društvena i politička zbivanja u Crnoj Gori naglo je porastao nakon izbora 30. avgusta na kojima je nakon tri decenije promijenjena vlast pobijedom političkih snaga koje je otvoreno podržala SPC uključujući i aktuelnog mandatara Zdravka Krivokapića.

Udruženje pravnika, u ponedjeljak (9. novembra) pozvalo je na poštovanje temeljnih odredbi Ustava Crne Gore, koja je uređena kao građanska i sekularna državu ukazujući „da je neprimjereno da u 21. vijeku državni ili lokalni funkcioneri ili oni koji to pretenduju da budu, grubo povređuju temeljne ustavne i demokratske principe ustrojstva građanskog društva“.

Bilbordi sa Amfilohijem

Na magistralnom putu od Budve ka Cetinju postavljeno je par bilborda nepoznatih naručilaca sa slikom preminulog mitropolita SPC Amfilohija i natpisom “Biće teško ali nastavljamo kako si nas ti učio”.

Blažo Rađenović iz preduzeća “Mediteran reklame” koje gazduju reklamnim prostorom na području Budve je RSE kazao da je riječ o ingerenciji Uprave za saobraćaj. Iz Uprave za saobraćaj RSE nijesu odgovorili na pitanja: ko je naručilac bilborda, kojim propisom se reguliše vrsta sadržaja koji se može objaviti, te postoje li propisi za sadržaje sa vjerskim obilježjima.

“Po zakonu, svaki sadržaj koji se nalazi na javnoj površini, a na bilo koji način vrijeđa ili diskriminiše pojedinca ili grupaciju, nije prihvatljiv. Očekujem da konačno institucije sistema rade svoj posao. Nisu samo u pitanju bilbordi, već i teme kojima se dalje produbljuju kriza i podjele u društvu”, kaže Rađenović.

'Pomaže Bog'

Gradonačelnik Budve Marko Carević, iz Demokratskog fronta (DF) koji je dio nove vlasti, 8. novembra je polažuci vijenac na spomen ploču na zidinama Staroga grada, okupljene građane pozdravio riječima „Pomaže bog“, na šta je uslijedio odgovor prisutnih: „Bog ti pomogao“. Skupu su prisustvovali sveštenici SPC, a spomen ploča je posvećena “srpskim oslobodiocima Budve” i godinama izaziva sporenja istoričara.

Otkopavanje grobova

U porti manastira Gornji Brčeli koji se nalazi u Crmnici, nadomak Bara oskrnavljena je i otkopana grobnica mitropolita crnogorskog Arsenija Plamenca iz 18. vijeka, koja je kulturno dobro Crne Gore.

Policija je zbog sumnje da su “počinili krivično djelo povreda groba” uhapsila sveštenika iz Bara Jovana Plamenca i sina mu Krsta, koji su poslije saslušanja u barskom tužilaštvu pušteni da se brane sa slobode. Otkopavanje grobnice izazvalo je 8. novembra protest mještana, koji tvrde da je SPC “neovlašćeno i protivzakonito prekopala grob mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve”.

Iz Mitropolije SPC je objašnjeno da “ispred manastira u Brčelima postoji grob bez natpisa za koji se pretpostavlja da pripada mitropolitu Arseniju Plamencu”, te da je “pokojni mitropolit Amfilohije prošle godine dao nalog da se stavi krst sa obilježjem na grob i za to zadužio sveštenika Jovana Plamenca”, navodi se na sajtu mitropolije. Ministarstvo kulture je osudilo skrnavljenje grobnice ocijenjujući da su “nasrtaji na istorijska znamenja nasrtaji na crnogorski državni identitet”.

Ignoracija mjera za suzbijanje epidemije

Uprkos mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti u nedjelju je u prisustvu velikog broja vjernika u hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici služena liturgija za sedmodnevni pomen mitropolitu Amfilohiju.

Tokom liturgije vjernici nijesu nosili zaštitne maske niti poštovali fizičku distancu, a pričešće je istom kašikom vršio svještenik SPC (Dalibor Milaković) koji je u svojstvu građanina dao izjavu policiji nakon čega je tužiteljka konstatovala da ne postoje elementi krivičnog djela.

Uvredom na kritiku crkve

Otvorena je polemika zbog ranije iznijetih stavova Vesne Bratić, koja je predložena za ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta u budućoj Vladi koja je za hrvatskog pisca Borisa Dežulovića na Facebooku napisala da je “đubre ustaško” i magarac“, reagujući na njegov tekst u kome je kritikovao SPC.

Na prozivke NVO sektora da pojasni iznijete stavove Bratić je 8. novembra rekla da je važan kontekst u kome je iznijela stavove o Dežuloviću, a podgoričkim Vijestima objasnila da je “izjava afektivna i možda pretjerana lična reakcija u jednom osjetljivom trenutku zbog spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti”.

Reakcije

Doskorašnji tobožnji crnogorski patriotizam iza kojeg se skrivala pljačka državnih resursa, indukovao jedan drugi nacionalizam pa i početke klerikalizma u Crnoj Gori, kaže za Radio Slobodna Evropa Božena Jelušić iz Građanskog pokreta URA, povodom spornih djelovanja sveštenika SPC u Crnoj Gori.

„Čini mi se da u Crnoj Gori postoji diskrapanca između deklarativnih izjava crkvenih velikodostojnika koji tvrde da će se crkva vratiri vjeri, vjernicima, u objekte crkve i manifestnih oblika ponašanja osobito u opštinama u kojima vlada nova većina na državnom nivou. To može da bude pokazatelj klerikalizma koji je u suštini suprotan i ne odgovara religijskom i vjerskom osjećanju, nego predstavlja pokušaj crkve da se nametne kao politički činilac na javnoj sceni“, kaže Jelušić.

Boris Raonić iz Građanske alijanse, podsjeća da je prethodna vlast (Demokratska partija socijalista) veličala jedan nacionalni diskurs koji je isprovocirao rađanje drugog, danas aktuelnog nakon formiranja nove parlamentarne većine.

„Mi sada imamo predlog Vlade koju isključivo čine ljudi bliski Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori. To ne mora da znači mnogo u normalnom društvu, ali u našem crnogorskom društvu koje njeguje tu vrstu ekstremizma, u shvatanju bilo koje ideologije, to može da bude opasno“, kaže Raonić.

Raonić smatra da u Crnoj Gori trenutnom atmosferom moraju biti zabrinuti svi oni koji žele da grade sekularno i građansko društvo.

„Pravi je trenutak, prije glasanja o toj novoj Vladi je, da se jasno kaže u kom pravcu će krenuti većinska Crna Gora. Ključni zadatak nove Vlade je da kaže da će baštiniti antifašističke vrijednosti, da će poštovati i graditi sekularno uređenje, jer u suprotnom će vrlo brzo izgubiti potrebnu većinu“, smatra Raonić.

I profesorica Jelušić ocjenjuje da je razumno zapitati se da li veliki broj kandidata za ministre koje mandatar predlaže a koji imaju dosta bliske rođačke veze sa visokim crkvenim ličnostima, mogu da ukazuju na početke klerikalizma.

„Tačno je da svim ljudima treba dati priliku da djeluju i treba vidjeti da li će se prilike umiriti. Jer smo vidjeli da dugotrajna manifestacija jedne bahatosti nije donijela ništa dobro, tako da ni druga neće obećavati“

Ipak Jelušić kaže da građani na prethodnim izborima nisu glasali za nove podjele na liniji nacionalnog i vjerskog, već su isključivo glasali za političke promjene u cilju boljeg života građana i da to treba da prihvate sve institucije:

„Tvrdo sam uvjerena da su građani Crne Gore glasali za demontažu jednog režima koji je ugrozio život i resurse zemlje i da im je upravo do toga stalo“.

Početkom novembra mandatar Zdravko Krivokapić predstavio kadrovska rješenja za sastav nove Vlade. Iz kraćih biografija većine od 12 kandidata za ministre vidljivo je da su bliski SPC ili su u rođačkim odnosima sa visokim crkvenim ličnostima.

Na parlamentarnim izborima 30. avgusta pobjedu je ostvarila je tročlana koalicija, "Za budućnost Crne Gore" na čelu sa DF-om, „Crno na bijelo“ lidera URA Dritana Abazovića i Mir je naša nacija koju predvode Demokrate Alese Bečića.

Zdravko Krivokapić bio je nosilac liste „Za budućnost Crne Gore“ .

*Saradnja na tekstu: Jasna Vukićević i Srđan Janković