Potpredsjednik Vlade Hrvatske iz srpske manjine dolazi na godišnjicu pada Vukovara

U Vukovaru će se 18. studenog održati Kolona sjećanja uz obljetnicu sloma hrvatske obrane grada 1991. godine i likvidaciju 260 zarobljenika, civila i ranjenika na nedalekom dobru Ovčara.

Iako su epidemiolozi iznimno za ovu priliku digli maksimum broja okupljenih sa 50 na 500, očekuje se nekoliko tisuća sudionika.

U Izaslanstvu Vlade u Koloni sjećanja u Vukovaru 18. studenog bit će i potpredsjednik Vlade iz redova srpske manjine Boris Milošević, najavio je premijer Andrej Plenković.

„Mislim da je to izuzetno važna poruka počasti žrtvama Vukovara i žrtvama Domovinskog rata“, kazao je premijer.

„Mislim da je to na tragu naše politike pomirbe, gledanja u budućnost i suživota. Mislim da smo sa obilježavanjima koja su krenula njegovim dolaskom u Knin, odlaskom potpredsjednika Vlade Medveda u Grubore, mojim odlaskom u Varivode i dolaskom člana Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) koji je član i potpredsjednik Vlade Borisa Miloševića u Vukovar zaokružili geste koje su važne, vrijedne i bitne za Hrvatsku u 4. desetljeću njene demokracije“, poručio je Plenković.

On je kazao kako ovakve poruke podržava velika većina hrvatskih građana.

Saborski zastupnik Zeleno-lijevog bloka Bojan Glavašević, čijeg su oca Sinišu kao novinara Hrvatskog radija Vukovar pripadnici srpske paravojske također ubili na Ovčari 20.studenog 1991. godine za Radio slobodna Europa (RSE) kaže kako će on, zajedno sa kolegama iz Zeleno-lijeve koalicije otići do Vukovara i prisjetiti se žrtava kasnije, kada zbog potencijalno ogromnog ljudi na jednom mjestu ne bude tako problematična epidemiološka situacija kao što se boji da će biti 18. studenog. Po njegovoj ocjeni, dobro je što će u Vladinu izaslanstvu u Vukovaru biti i Boris Milošević:

„Međutim, ja bih jako volio kada bi ta prilika bila iskorištena da se oda počast i nevinim srpskim žrtvama, što se inače tradicionalno obilježava bacanjem vijenca u Dunav. Mislim da bi bila jako dobra poruka kada bi se premijer pridružio Borisu Miloševiću u tome. To bi onda bila jedna snažna gesta prema pomirenju“, ocjenjuje Glavašević.

Čini se da Glavaševićeva želja ipak neće biti ispunjena.

SNV ipak neće istog dana na Ovčaru

Krovna organizacija srpske manjine u Hrvatskoj Srpsko narodno vijeće (SNV) izvijestila je da će po običaju dan ranije, 17. studenog „odati počast žrtvama, koje su građani i građanke Vukovara podnijeli u ratu 1991-1995“, kako se navodi u priopćenju SNV-a.

U izaslanstvu će uz Miloševića biti i predsjednik SNV-a i SDSS-a Milorad Pupovac, posebni izaslanik srbijanskog predsjednika Veran Matić i državni tajnik u hrvatskoj Vladi Zvonko Milas. Nakon toga izaslanstvo će položiti vijenac na Ovčari, „mjestu torture i zločina nad braniteljima i civilima, deportiranima iz vukovarske bolnice,“ kaže se u priopćenju.

Kako to da se - iako je epidemiološka situacija vrlo nepovoljna - ne odustaje od Kolone sjećanja u Vukovaru, makar u smanjenom obujmu?

„To je stoga što je Vukovar prevelik politički ulog, a da ga se ne bi nastojalo politički kapitalizirati i instrumentalizirati, i pokazati da nitko nije veći domoljub od nas“, kaže o ovogodišnjoj Koloni sjećanja osječki politički analitičar i dugogodišnji aktivist za ljudska prava Jaroslav Pecnik.

„Šalje se poruka – eto, mi poštujemo žrtvu Vukovara, mi smo oni koji brinu za Hrvatsku, usprkos epidemiji i opasnosti koje smo svjesni ta je žrtva toliko velika da se naprosto moramo doći pokloniti. Njima je zapravo bitno da taj ulog i vrijednost Vukovara politički što bolje iskoriste“, kaže Pecnik.

Vukovar je središnje mjesto Hrvatske jednom godišnje, a preostalih 364 dana svake godine nije iskorišteno da se odgovori na brojna i dalje neodgovorena pitanja o Vukovaru 1991. godine – od teze koja dan-danas visi u zraku da je Vukovar žrtvovan radi bržeg priznanja Hrvatske i sudbine dvojice posljednjih zapovjednika obrane grada Mile Dedakovića i Branka Borkovića do pitanja djelovanja Tomislava Merčepa tog ljeta u Vukovaru i srpskih civilnih žrtava, podsjeća naš sugovornik.

„Cijeli niz pitanja ostaje otvoren! Naravno, to su pitanja koja ne treba postavljati 18. studenog - jer se taj dan idemo prije svega pokloniti žrtvama Vukovara, ali žrtve Vukovara su i rezultat svih tih pitanja i izostanka odgovora, svih tih stvari koje smo naprosto gurnuli pod tepih, i pitanje je hoćemo li na njih ikada htjeti adekvatno odgovoriti“, zaključuje Pecnik.

Prošle 2019. godine na komemoraciji povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara sudjelovalo je više desetaka tisuća ljudi.

Opsada Vukovara trajala je od sredine kolovoza do 18. studenog 1991. godine. Branilo ga je oko 1.800 hrvatskih policajaca i vojnika, pripadnika 204. vukovarske brigade, a napadale višestruko nadmoćne snage avijacije, tenkova i pješaštva JNA, paravojne postrojbe iz Srbije i pripadnici lokalne Teritorijalne obrane.

U ta tri mjeseca i danima nakon ulaska JNA i paravojnih postrojbi u grad poginulo je ili ubijeno 2.717 osoba, a još oko 500 osoba vodi se kao nestale.