Beograd: Otvorena izložba o masovnim grobnicama u Batajnici
Izložba „Kontra arhiv“ u kojoj je umetnik Vladimir Miladinović predstavio odabrana dokumenta sa sudskih postupaka u vezi sa otkrićem nekoliko masovnih grobnica u beogradskom naselju Batajnica 2001. godine, otvorena je večeras (16. novembar) u beogradskoj galeriji Endžio.
Miladinović je ručno ispisivao i iscrtavao mastilom na papiru arhivsku građu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Izloženi radovi nastali su u poslednjih pet godina, kaže Miladinović za Radio Slobodna Evropa.
„Cela ova izložba se bazira na radovima koji referišu na dokumente iz haške arhive. Taj arhiv je izuzetno obiman i značajan, često i osporavan, ali je činjenica da je rad tog suda obeležio jedno vreme, da je ostavio značajan trag i dosta materijala, prema kom ćemo u budućnosti morati da se odnosimo", kaže Miladinović, te dodaje:
"Recimo, ovde sam bio veoma zainteresovan za slučaj koji je vođen protiv Vlastimira Đorđevića koji se odnosi na te masovne grobnice koje su otkrivene 2001. godine u Batajnici.“
Podsetimo, u Batajnici su 2001. godine pronađeni posmrtni ostaci 744 Albanaca ubijenih na Kosovu.
Do sada je jedino načelnik Resora javne bezbednosti Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije Vlastimir Đorđević osuđen za ratne zločine na Kosovu, među kojima je i prebacivanje leševa ubijenih kosovskih Albanaca u masovne grobnice.
On je 2011. godine pred Haškim tribunalom osuđen na ukupno 27 godina zatvora. Ta kazna kasnije mu je smanjena na 18 godina.
Vladimir Miladinović kaže da je u arhivi tog sudskog procesa sačuvano na desetine hiljada dokumenata.
“To je dugo vremena bila moja dnevna rutina, gde bih ja na nekom ličnom nivou znatiželje pretraživao te fajlove. Tu ima svega – od nekih veoma dosadnih birokratskih dokumenata, preko liste ličnih predmeta pokopanih ljudi koji su pronađeni tokom ekshumacija, do isečaka iz lista ‘Timočka krimi revija’ koja je prva objavila vest o hladnjačama pronađenim u Dunavu u okolini Zaječara”, kaže Miladinović.
U noći između 20. i 21. marta 1999. godine, tri dana pred početak NATO bombardovanja, jedna hladnjača potopljena je u Dunav oko 18 kilometara uzvodno od Tekije na istoku Srbije. Dve nedelje kasnije hladnjača izranja i policija utvrđuje da je puna leševa.
Vlastimir Đorđević je naredio da se slučaj proglasi državnom tajnom, nakon čega su tela premeštena i ponovo zakopana na poligonu Specijalne antiterorističke jedinice MUP-a Srbije u Batajnici.
Na tom mestu ni danas, dve decenije kasnije, nema nikakvog obeležja, iako su nevladine organizacije pre pet godina pokrenule inicijativu za osnivanje Memorijalnog centra posvećenog žrtvama pronađenim u masovnoj grobnici u Batajnici.
Vladimir Miladinović smatra da je u svim postjugoslovenskim društvima prisutan ili trend negacije počinjenih ratnih zločina, sa jedne strane, i formiranje nacionalnih identiteta sa pozicija žrtve, sa druge.
“Za mene je veoma značajno da probam da stvorim jednu vrstu simboličkog, imaginativnog prostora, gde bi posetioci zapravo mogli da se odnose prema toj temi u kontekstu savremene umetnosti, u skladu sa svojim intelektualnim sposobnostima. Da zapravo sami kreiraju neku vrstu znanja o tome šta se i na koji način dešavalo u prošlosti”, kaže Miladinović.
Vladimir Miladinović je u prethodnim radovima koristio delove iz ratnih dnevnika haškog osuđenika Ratka Mladića, u okviru postavke "Dnevnik“, na kojoj je u junu ove godine predstavljeno 400 uramljenih stranica koje su korišćene na suđenjima pred Haškim tribunalom.
Prema rečima Jovane Prusine, koordinatorke programa Balkanske tranzicione pravde, izložba je nastala u okviru grant programa BIRN-a koji ima za cilj da otvori prostor umetnicima, istraživačima i novinarima da se bave tranzicionom pravdom.
“Da, zapravo, gledaju arhive i traže zanimljiva dokumenta koja bi im pomogla u njihovom umetničkom radu, stvaralaštvu i tako dalje. Nadam se da će biti mnogo više umetnica i umetnika kao i više prostora otvorenih za ovakve teme”, rekla je Prusina.
Izložba će biti otvorena do 25. novembra.