Nova vlast, a stari princip zapošljavanja u Crnoj Gori?

Zabrinjava da nova politička većina, to jest partije koje je čine, ispostavljaju spisak želja za zapošljavanje po dubini, kaže za Radio Slobodna Evropa Zoran Vujičić, koordinator Građanske alijanse za pravna pitanja, komentarišući najavljenu politiku zapošljavanja nove crnogorske vlasti.

„Nakon toga dobijamo stavove kojima pobijaju ove izjave. Generalno, od izbora su velike koontradiktornosti što svakog običnog građanina zbunjuje pošto je politka zapošljavanja u pitanju. Umjesto da se radi na profesionalizaciji i smanjenju javne uprave, što je i zahtjev međunarodne zajednice, slika koju šalje nova vlast nije otklon, već nastavak iste prakse samo sa drugim igračima“, kazao je Vujičić.

Nakon što je mandatar objavio da će nova Vlada biti ekspertska, stranke pobjedničke koalicije su izrazile očekivanje da će, u skladu sa brojem osvojenih mandata na izborima 30. avgusta, dobiti mjesta na nižim funkcijama, u direktoratima, upravnim odborima, preduzećima, zdravstvenim ustanovama, školama.

U dva dana, dva različita mišljenja

Zahtjev je za mandatara Zdravka Krivokapića bio prihvatljiv uz predlog da “stranke parlamentarne većine formiraju radnu grupu koja će se baviti raspodjelom funkcija po dubini”, kako je kazao 15. novembra u intervju agenciji MINA.

Dan kasnije, funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP) Vaslije Lalošević je odgovorajući na pitanje da li je tačno da traže preko 30 mjesta po dubini, uključujući ambasadorska, kazao da će podjela biti napravljena u kontekstu radne grupe ili komisije.

“Iz SNP-a ne tražimo ništa osim onoga što nam pripada, to je taj procenat koji smo osvojili na izborima sa pet mandata “, rekao je Lalošević nakon sastanka sa mandatarom.

Mandatar Krivokapić je 17. novembra razgovarao sa šefovima poslaničkih klubova partija vladajuće većine na temu podjele resora “po dubini”.

Nakon sastanka, umjesto dogovora o partijskim kvotama, ili o formiranju radne grupe koja bi se njima bavila, saopšteno je da su se stranke dogovorile da njihovi kadrovi ravnopravno sa ostalima javno konkurišu za funkcionerska mjesta.

Kako je rekao Slaven Radunović iz Demokratskog fronta, “potrebno je demontirati sistem zapošljavanja” kakav je praktikovala Demokratska partija socijalista (DPS) tokom tridesetogodišnje vladavine.

“Stranke, i o tome smo se dogovorili, koje čine većinu će izabrati najbolje kadrove koje imaju i tražiće od njih da se prijave na konkurse i učestvuju paralelno sa svima ostalima koji to budu htjeli i koji za to budu imali zakonsku mogućnost”, rekao je Radunović.

Odustajanje od partijskog kadriranja?

Promjena, u dva dana, partijskog pristupa o načinu kadriranja za bivšeg poslanika Srđana Perića iz nevladine organizacije KOD dobra je, bez obzira da li se od “partijskog zapošljavanja” odustalo zbog pritiska javnosti ili, kako kaže, što su uvidjeli da to rešenje nije dobro.

„Bilo bi jako dobro, u krajnjem to je ova vlast i obećala, da se demontira koruptivno-nepotistički sistem koji je negdje i oblikovao naše društvo. Da se krene u njegovu demontažu.To ćemo brzo vidjeti upravo kroz odgovarajuće (kadrovske) izbore ili neizbore“, kaže Perić za RSE.

Perić ukazuje da nova vlast ima dodatno opterećenje jer se na čelnim pozicijama nalaze i neki nekompetentni, partijski kadrovi dosadašnje vlasti.

“Ako ne reagujete u takvim situacijama vi imate problem, jer djelujete samo u pravcu budućeg kadriranja, ali nijeste u stanju da korigujete one kadrove koji ne obavljaju svoj posao kako treba ili su ogrezli u korupciji“, kaže Perić.

Na pitanje RSE da li postoji politička volja nove vlasti da se sprovede suštinska demontaža partijskog zapošljavanja u javnoj upravi, koordinator Mreže za afirmaciju nevladinog sektora Dejan Milovac smatra da postoji ogroman partijski pritisak na mandatara i buduće ministre da „zapravo nastavimo onako kako je bilo do sada“.

„Pritisak da oni kandiduju svoje ljude na određena mjesta, čak i na ona koja po zakonu moraju biti popunjena kroz javni konkurs. To nikako nije dobra praksa jer samim tim nastavljamo sve ono što je radio DPS do sada, zadnjih tridest godina”, kaže Milovac.  

To je u krajnjem dovelo, kaže Milovac, do dvije stvari:

„Prva, da smo imali i imamo jako slabe državne institucije, koje služe političkim, a ne javnom interesu. Sa druge strane, DPS je jačao upravo kroz politički uticaj koji je ostvarivao kroz takvo zapošljavanje. To se odražavalo na sve izbore, gdje je DPS svoje političke pobjede zasnivao upravo na bazi koju je imao u državnim institucijama.“

Kako izgleda procedura?

Dejan Milovac ukazuje da je neophodan diskontinuitet sa praksom dosadašnje DPS vlasti, jer samo državne institucije koje su oslobođene partijskog uticaja mogu da služe javnom interesu.

Komentarišući zahtjeve partija za raspodjelom mjesta u javnim institucijama, prema kojem će stranke dobiti "odgovarajući procenat kadrova", u Evropskoj komisiji (EK) su ukazali da su depolitizovane i profesionalne javne institucije od najveće važnosti za efikasnu javnu upravu, koja uživa povjerenje građana.

"Iako su mjesta ministara i državnih sekretara politička imenovanja, sva ostala imenovanja moraju proći kroz proceduru zapošljavanja koja se primjenjuje na državne službenike i koja se mora zasnivati na profesionalnim, nepristrasnim i kriterijumima zasluga, u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima", kazala je Ana Pisonero u pisanom odgovoru dostavljenom medijima.

Zoran Vujičić iz GA smatra da je do promjene partijskih stavova došlo upravo zbog pritiska EK.

„Vidjeli smo da je to jedan od pritisaka kojim EU želi da pokaže novoj vladajućoj većini da za neke stvari mora napraviti otklon od prethodne vlasti“, smatra Vujičić.

Evropska komisija je u posljednjem Izvještaju za Crnu Goru, objavljenom prošlog mjeseca (6.oktobra), naglasila da je potrebna snažna politička volja u cilju depolitizacije javne administracije i državne uprave kako bi se optimalizovali javni poslovi.

Mandatar Zdravko Krivokapić predstavio je 5. novembra kadrovska rješenja za sastav nove Vlade Crne Gore u kojoj će biti 12 relativno nepoznatih kandidata za ministre. To je izazvalo negodovanje čelnika sa liste okupljene oko DF, čiji je nosilac bio Zdravko Krivokapić.

Ukoliko dobije podršku u Skupštini Crne Gore, nova Vlade će imati 12 ministarstava za razliku od odlazeće premijera Duška Markovića koja ima 18 ministarstava. Sjednica na kojoj će se raspravljati o novoj Vladi zakazana je za 2. decembar.