Venecuelanska oporba 'razmatra rekonstrukciju privremene vlade'
Venezuelska oporba razmatra rekonstrukciju privremene vlade oporbenog čelnika Juana Guaida koga su priznale desetci zemalja, iste one koje osporavaju vlast Nicolasa Madura, reklo je Reutersu devet parlamentaraca.
Guaido, čelnik venezuelskog parlamenta u kojem oporba čini većinu, nazvao je 2019. Madura uzurpatorom nakon njegovog osporavanog reizbora i preuzeo paralelno predsjedanje Venezuelom na temelju članaka ustava koji predviđaju da je šef Nacionalne skupštine sljedeći na redu da vlada državom.
Međutim, napor nije uspio svrgnuti Madura, a Venezuela će u nedjelju (6. prosinca) birati novi saziv parlamenta na izborima koje većina oporbe bojkotira - što znači da mandati zakonodavaca koji trenutačno obnašaju dužnost istječu 5. siječnja, podsjeća Reuters.
Guaidovi saveznički zastupnici rekli su da će i dalje inzistirati na tome da su legitimni parlamentarci i nakon 5. siječnja, tvrdeći da njihov ustavni mandat ostaje netaknut jer su izbori u nedjelju namješteni.
Zakonodavci se slažu da će Guaido, koji ne sudjeluje na izborima, po istoj osnovi ostati prijelazni predsjednik i šef parlamenta, rekao je zastupnik Freddy Guevara.
Guevara je dodao da parlament raspravlja o smanjenju broja veleposlanika koji predstavljaju Guaidoa u inozemstvu, te rekao kako neki parlamentarci žele zakonodavstvo dodijeliti manjoj skupini.
"Razgovaramo o privremenoj vladi, korištenju resursa u inozemstvu i postoje različite vizije", rekao je Guevara, šef oporbene stranke Popularna volja.
Konačne odluke još nisu donesene, a razgovori su u tijeku, rekao je Guevara.
Neki su zakonodavci izrazili zabrinutost da bi mogli biti uhićeni ili bi im policija mogla pretresti domove ako pokušaju zatražiti mandat nakon siječnja.
Slični potezi koje podržava vlada već su prisilili brojne zakonodavce da napuste zemlju zbog optužbi poput izdaje u sudskim postupcima koje osporavaju diplomate i grupe za ljudska prava.
Maduro često optužuje parlamentarce da su krali sredstva s offshore državnih računa i da nastoje destabilizirati njegovu vladu.
Iako Guaido ne kontrolira nijednu državnu instituciju u Venezueli, njegova privremena vlada imenovala je saveznike da nadziru inozemnu imovinu državne naftne tvrtke PDVSA, koja uključuje američku rafinerijsku tvrtku Citgo.
Privremena vlada također je dobila nominalnu kontrolu nad 342 milijuna dolara sredstava na američkim računima koje je vlada Sjedinjenih Država zaplijenila od Madurove vlade pod njezinim sankcijama kojima se namjerava izvršiti pritisak na Madura da napusti vlast.
Guaido je od prošle godine imenovao gotovo 50 veleposlanika u zemljama koje su ga priznale kao čelnika Venezuele. Također je imenovao offshore državnog odvjetnika, ad hoc upravni odbor za PDVSA i upravnu upravu središnje banke.
Nicolas Maduro je preuzeo dužnost predsjednika 2013. godine, nakon smrti Huge Chaveza. On je u siječnju 2019. godine položio zakletvu za drugi mandat nakon izbora održanih u svibnju 2018. godine, koji su bili narušeni bojkotom oporbe i široko rasprostranjenim tvrdnjama o namještanju glasova.
Kriza je eskalirala nezadovoljstvom građana, a oporbeni lider i predsjednik Nacionalne skupštine, Juan Guaido se 23. siječnja 2019. sam proglasio za prijelaznog predsjednika Venecuele.
Prvo su ga priznale Sjedinjene Države, potom i više latinoameričkih, te veći broj država Europske unije. Madura, pak, podržavaju Rusija, Kina, Turska i još nekoliko država.
Nekada bogata nacija, Venezuela se suočava sa ozbiljnom političkom i gospodarskom krizom zbog koje je oko četiri milijuna njezinih građana zatražilo azil.