Oko 200 migranata izmješteno iz gradske jezgre Bihaća u kamp Lipa
Služba za poslove sa strancima je u saradnji sa MUP-om Unsko-sanskog Kantona u srijedu 24. februara sprovela akciju izmještanja migranata iz napuštenih objekata bivše bihaćke fabrike Krajina-Metal i nekadašnjeg Doma Penzionera, saopšteno je iz Službe za poslove sa strancima .
U napuštenim objektima pronađeno je oko 200 migranata koji su transportovani autobusima u privremeni prihvatni centar Lipa.
“Dolaskom ljepšeg vremena, sve je više migranata i izbjeglica na ulicama grada Bihaća. Mnogi od njih dolaze iz drugih dijelova BiH i u Bihaću čekaju priliku da nastave svoje putovanje. Budući da kamp Lipa ima dovoljno kapaciteta izmjestili smo ih tamo, jer tamo imaju sve potrebne uslove'', kazao je za RSE glasnogovornik Policije USK Ale Šiljdedić.
Osim policije i uposlenika Službe za poslove sa strancima, prilikom izmještanja migranata bili su angažovani i medicinski timovi humanitarnih organizacija SOS iz Bihaća i kantonalnog Crvenog Križa, koji su migrantima obezbijedili i medicinske preglede na licu mjesta.
Komesarka EU Ylva Johansson posjetila kamp Lipa
''Nakon dolaska u privremeni prihvatni centar Lipa, svi migranti su pregledani od strane ljekarskog tima Doma Zdravlja Bihać, te je kod 20 migranata utvrđeno postojanje scabiesa, koji su odmah medicinski tretirani. Nakon medicinskih pregleda je uslijedila biometrijska provjera lica i pokrenut proces njihove registacije i izdavanja ID kartica, te podjela prehrambenih i neprehrambenih proizvoda'', navodi se u saopštenju Službe za poslove sa strancima.
Navedeno izmještanje rezultat je zaključaka sa prethodno održanih sastanaka sa Ministrom sigurnosti BiH, predstavnika Službe i predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona. Ove aktivnosti će biti nastavljene i u narednom periodu.
U Federaciji BiH, koja broji deset kantona, trenutno djeluje šest prihvatnih centara za migrante. U Kantonu Sarajevo to su Ušivak i Blažuj, a Unsko-sanskom kantonu Borići, Sedra, Miral i Lipa.
Oko 3.000 migranata boravi van prihvatnih centara i uglavnom se oslanjaju na pomoć bosanskohercegovačkih volontera i lokalnog stanovništva.