Favoriti četiri tjedna pred lokalne izbore u Hrvatskoj
U nedjelju (16. svibnja) u 7.00 sati ujutro hrvatski građani započet će glasanje kojim će odrediti život u svojim lokalnim sredinama u sljedeće četiri godine. Birati će općinska i gradska vijeća i županijske skupštine i izravno gradonačelnike, načelnike općina i župane 20 hrvatskih županija.
Prema ocjeni političkog analitičara Žarka Puhovskog u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE), ključno je pitanje - jesu li to doista lokalni izbori, ili je to opet jedna atomizirana varijanta nacionalnih, dakle parlamentarnih izbora.
"Kada se gleda kampanja, više-manje sve navodi na pomisao da se radi o ovom drugom, pa se najveći dio predizborne propaganda ne svodi na pitanje gdje treba asfaltirati cestu, dovesti struju itd., nego se opet pojavljuju politička, svjetonazorska pitanja", zaključuje Puhovski.
Iako iskustvo navodi na zaključak da vladajuća stranka obično gubi lokalne izbore usred mandata, kaže Puhovski, ovdje se to najvjerojatnije neće desiti.
Kako u tom kontekstu izgleda dinamika dviju najvećih stranaka – Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i oporbenih socijaldemokrata (SDP), "HDZ će u velikim gradovima gledati da ne prođe lošije od SDP-a", kaže sugovornik RSE.
"Po svemu sudeći, neće proći lošije. Jer, kako sada stvari stoje, SDP će dobiti svega jedan od 15 najvećih gradova u Hrvatskoj, i to Koprivnicu, i ništa drugo. Dok HDZ, koji je inače u gradovima loše prolazio, čak ima šanse i u Osijeku, što prije nije imao. A SDP bi eventualno mogao dobiti Rijeku, iako to dosta 'visi'. A ako je i dobije, to će biti samo nastavak nečega što su već imali, a neće biti neki napredak", pojašnjava Puhovski.
Kerum ponovno hoće Split
Dosadašnji HDZ-ov splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara neće po novi mandat, a najglasniji od kandidata na predstojećim izborima je bivši gradonačelnik i predsjednik Hrvatske građanske stranke Željko Kerum, čiji su vijećnici do sada bili u vladajućoj koaliciji s HDZ-om.
"U Splitu bi se moglo desiti to da pobijedi Kerum, što znači da nakon pristojnog nesposobnog gradonačelnika dolazi nepristojan i nesposoban gradonačelnik, to bi bila razlika koja se može u ovom trenutku vidjeti", uspoređuje Puhovski.
Iako ga prozivaju za govor mržnje, Kerum kaže da je to samo temperament.
"Kerum je provjeren! Može Kerum izletjet temperamentno i nešto reći, ali Kerum je u duši čovjek sa rezultatom, čovjek iskren, koji svaki dan razmišlja i čeka da se digne samo da nešto napravi", opisao je novinarima Kerum sam sebe.
Ni lijeva opcija nije bez izgleda, kaže Puhovski, ako Splićani glasanjem za Ivicu Puljka iz stranke "Centar" kao gradonačelnika "progutaju" činjenicu da je on u stvari politički predstavnik svoje mnogo poznatije i politički angažiranije supruge Marijane, saborske zastupnice i supredsjednice stranke "Centar".
"To u Hrvatskoj još nije nešto što se lako prihvaća", upozorava Puhovski.
U Zagrebu najviše šanse ima donedavno alternativna lista "Možemo"/"Zagreb je naš!" sa Tomislavom Tomaševićem kao kandidatom za gradonačelnika.
"Vodimo pozitivnu kampanju. Mi smo potpuno uvjereni da ulazimo u drugi krug i potpuno smo uvjereni u pobjedu u drugom krugu. To i sve ankete pokazuju. Zapravo je svejedno tko će još biti u drugom krugu, a pitanje je i hoće li biti drugog kruga", kazao je Tomašević u obraćanju novinarima.
Sa druge strane, ankete sve više glasova daju i dojučerašnjoj Bandićevoj zamjenici Jeleni Pavičić Vukičević koja je kandidatkinja Bandićeve stranke za gradonačelnicu, i koja bi mogla ući u drugi krug, ako ga bude. A Damir Filipović i Joško Klisović kao kandidati HDZ-a odnosno SDP-a?
"Može se očekivati da će te dvije stranke i u Zagrebu proći dosta loše, ali to se moglo očekivati već i na osnovi kandidatura, jer su oni u takozvanu 'bitku za Zagreb' zapravo poslali ljude koji nemaju bitnih kvalifikacija da budu načelnici najmanjeg sela", procjenjuje Žarko Puhovski.
Tko se točno bira?
Na izborima 16. svibnja bira se općinska vijeća i načelnike u 428 općina, gradska vijeća i gradonačelnike u 127 gradova i glavnom gradu Zagrebu koji ima status županije i župane i županijske skupštine u 20 županija.
Ako neki kandidat za načelnika općine, gradonačelnika ili župana, koje se bira izravno, ne dobije 50 posto svih izišlih birača 16. svibnja, 14 dana kasnije održat će se drugi krug izbora u kojem birači običnom većinom biraju između dva kandidata koji su u prvom krugu dobili najviše glasova.
Prijedlozi lista za predstavnička tijela i kandidature za izvršnu vlast moraju u nadležna izborna povjerenstva prispjeti do ponoći, 29. travnja.
Kandidati za općinske načelnike, gradonačelnike i župane moraju prikupiti potpise, od 35 u općinama do 350 stanovnika, do 5.000 u gradovima i županijama s više od 500.000 stanovnika.
Političke stranke ne moraju, ali neovisne liste moraju prikupiti potpise za kandidacijske liste za vijeća i skupštine, ovisno o broju stanovnika konkretne jedinice lokalne samouprave, od 25 potpisa u općinama do 350 stanovnika do 2.500 potpisa u gradovima i županijama koje ih imaju više od pola milijuna.
Kako bi se spriječilo širenje zaraze korona virusom, Hrvatski zavod za javno zdravstvo je preporučio da se potpisi prvenstveno prikupljaju na otvorenom, da građani koriste svoje olovke i nose maske, te da se poštuju opće epidemiološke mjere.