MUP Crne Gore pokreće postupak oduzimanja crnogorskog državljanstva
Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, u cilju ažuriranja registara prebivališta, pokrenuće postupak za gubitak crnogorskog državljanstva za 2100 osoba, jer osim crnogorskog imaju državljanstvo i neke druge zemlje.
Crnogorski zakoni naime ne dozvoljavaju postojanje dvojnog državljanstva.
„MUP će za 2.108 lica po službenoj dužnosti, kroz nekoliko dana, pokrenuti postupak za gubitak crnogorskog državljanstva po sili zakona, tako što će ih upoznati sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države“, saopšteno je u srijedu 28. aprila iz resora na čijem je čelu ministar Sergej Sekulović.
Njima će, navode iz MUP-a , biti omogućeno da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže, crnogorsko ili te druge države.
Iz MUP nije precizirano da li će ta procedura biti završena do 9.maja kada su zakazani izbori u Herceg Novom.Državna izborna komisija je 26.aprila saopštila da su u birački spisak za Herceg Novi, upisana 1.973 birača sa biračkim pravom i u Srbiji. To je 11 odsto od ukupnog broja upisanih u birački spisak u tom gradu.
Do podataka su došli poređenjem hercegnovskog i jedinstvenog biračkog spiska Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Srbije, dostupnom na njihovom portalu.
Osobe koje imaju državljanstvo i prebivalište u drugoj državi, ne mogu ga imati i u Crnoj Gori i moraju biti izbrisane iz registra prebivališta, a samim tim i biračkog spiska.
Iz MUP je saopšteno da provjeravaju ukupno osam hiljada građana, koji se nalaze u biračkom spisku, zbog pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo druge države. Dosadašnje provjere su pokazale da 595 lica u skladu sa Zakonom o crnogorskom državljanstvu imaju dvojno državljanstvo.
Ministarstvo je objasnilo da za te osobe neće biti pokrenut postupak za gubitak crnogorskog državljanstva jer su dobrovoljno stekle državljanstvo druge države, prije 3. juna 2006. godine što je u skladu sa crnogorskim zakonom.
Crna Gora je tada usvojila Deklaraciju o nezavisnosti nakon održanog referenduma o samostalnosti 21. maja iste godine.
Uporedo sa ovim aktivnstima u Crnoj Gori traje javna rasprava povodom Vladinog predloga zakona o registru prebivališta i boravišta, kojim se između ostalog predviđa Vlade da se iz biračkog spiska izbrišu državljani Crne Gore koji ne mogu da dokažu da imaju prebivalište u Crnoj Gori već žive u inostranstvu.
Osim ovog predloga Vlada je najavila i liberalizaciju dobijanja crnogorskog državljanstva za osobe koji žive u Crnoj Gori godinama a nijesu stekle državljanstvo. Ne zna se koliko osoba, porijeklom iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije bi tom odlukom dobile državljanstvo Crne Gore.
Dan nakon najave Vlade Crne Gore od 7. aprila da je pripremila te odluke, organizovani su protesti najprije ispred sjedišta Vlade u Podgorici a potom i u drugim gradovima Crne Gore.
Pristalice opozicionih partija, prije svega Demokratske partije socijalista, sumnjaju da ovim intervencijama u zakonima, Vlada Crne Gore želi da izvrši etnički, demografski i izborni inžinjering.
Inicijativa za promjenu zakona dolazi od Vlade koja je izabrana decembra prošle godine nakon promjene vlasti u Crnoj Gori. Naime na avgustovskim izborima smijenjena je trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista a vlast je preuzela je nova Vlada premijera Zdravka Krivokapića, koju su formirali prosrpski Demokratski front, Demokrate i građanski pokret URA.
Iz MUP-a su pozvali građani da obnove lične karte jer je za oko 50 hiljada građana konstatovano da im je lična karta istekla.