Preko dvije trećine žena u Hrvatskoj spolno uznemiravano na poslu
Preko 71 posto zaposlenih u Hrvatskoj doživjelo je neki oblik spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, pokazuje najnovije istraživanje, predstavljeno u Centru za ženske studije u Zagrebu, na 448 zaposlenih osoba, od kojih su 92 posto bile žene.
Autorica istraživanja, nezavisna stručnjakinja za suzbijanje nasilja protiv žena Dunja Bonacci Skenderović upozorila je u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) kako takvog istraživanja nije u Hrvatskoj bilo 14 godina, a da je potreba za njim bila očita. Zašto?
“Zato što se spolno uznemiravanje ne prijavljuje nikome u tvrtki – 83 posto ispitanika uopće nije prijavilo spolno uznemiravanje, jer ne vjeruju da će poslodavac išta napraviti”, kaže naša sugovornica.
“Ovo istraživanje iznova ukazuje na sistemske probleme na koje mi upozoravamo zadnjih desetak godina”, kazala je na predstavljanju istraživanja pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Problem četiri zakona
“A to je prvenstveno loš i konfuzan nacionalni zakonodavnii okvir. Mi imamo četiri zakona koji horizontalno ili vertikalno pokrivaju pitanje seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu – Zakon o radu, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o suzbijanju diskriminacije i Kazneni zakon”, pobrojala je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Žrtve koje su dolazile u njezin ured, a koje je seksualno uznemiravao izravni naređeni na radnom mjestu nisu ni znale da se radi o posebnom kaznenom djelu, a ne tek nekom prekršaju, dodala je Višnja Ljubičić i predložila ne baš optimističan zaključak:
“Žrtve i dalje iskazuju nepovjerenje u sustav zaštite, ali i u sustav progona počinitelja. Raste broj pritužbi, ali raste broj anonimnih pritužbi. Što nam to govori? To nam govori o nepovjerenju u sustav kažnjavanja, al i o nepovjerenju u poslodavca”, zaključuje Višnja Ljubičić.
Zašto se traži zakonska izmjena?
Ona je podsjetila da su u toku u izmjene članka Kaznenog zakona vezanog uz spolno uznemiravanje što bi se ubuduće trebalo tretirati kao rodno uvjetovano nasilje.
Sudski proces će se pokretati po službenoj dužnosti nakon prijave policiji, a zastara više ne bi trebala biti tri mjeseca, već deset godina. Po učestalosti spolnog uznemiravnja na radnom mjestu Hrvatska se nalazi otprilike u europskom prosjeku, kazala je.
Dunja Bonacci Skenderović upozorila je da se o slučajevima spolnog uznemiravnja na radnom mjestu govori tek kada se dogode, što znači da nema prevencije.
“Tvrtke bi trebale shvatiti da prevencijom, odnosno edukacijom svojih djelatnika mogu to suzbiti prije nego što bukne i stvarno se dogodi neki ozbiljan slučaj. A kada se to dogodi, onda se opet upire prstom u žrtve i optužuje njih, gdje ih se pita zašto nisu ranije prijavile, a ne pita se onoga koji je vršio spolno uznemiravanje – a zašto je to radio”, kaže istraživačica.