Vijeće Europe: Manjine u Hrvatskoj i dalje diskriminirane
Predstavnici Savjeta za nacionalne manjine i romske manjine slažu se sa ocjenom Vijeća Europe kako usprkos pomacima nabolje i dalje u Hrvatskoj postoji diskriminacija prema pripadnicima romske i srpske manjine.
Ocjena Savjetodavnog odbora Vijeća Europe za zaštitu manjina je realna, ocjenjuju u Savjetu za nacionalne manjine, krovnom autonomnom tijelu nacionalnih manjina u Hrvatskoj koji povezuje institucije i interese nacionalnih manjina na državnoj razini.
“Mi smatramo da je ocjena – iako se mnogi možda ovdje neće složiti - na realnoj osnovi”, kazao je za Radio slobodna Europa (RSE) predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer.
U petom po redu mišljenju što ga je Odbor objavio u četvrtak 10. lipnja, a odnosi se na razdoblje zaključno sa jeseni 2020. godine, konstatira se da je postignut napredak, da je uspostavljen antidiskriminacijski zakonodavni okvir i strukture, ali da i dalje postoji diskriminacija manjina, pogotovo prema Romima i Srbima, uključujući povratnike.
Vijeće Europe pozdravlja sudjelovanje potpredsjednika Vlade iz redova srpske manjine Boris Miloševića na proslavi “Oluje” i sudjelovanje premijera Andreja Plenkovića na komemoraciji srpskim žrtvama u Varivodama prošlog kolovoza.
Vijeće Europe upozorava da se od 2017. do 2020. povećao broj kaznenih djela motiviranih mržnjom i govora mržnje u medijima i političkom diskursu, potičući jačanje radikalnog nacionalizma, i da su Srbi, Romi i Židovi predmet povijesnog revizionizma. Također, kao nedovoljna ocijenjena je provedba antidoiskriminacijskih zakona i prisutnost manjina u javnim medijima na nacionalnoj razini.
Gdje su manjine u medijima?
“Ocjene iznesene u vezi Roma, Srba i – dijelom - moje male zajednice Židova preslika su onoga što se ovdje dešava”, kaže Tolnauer.
“Ja sam ogroman protivnik toga da se te stvari napuhuju, jer i u manjinskim redovima ima nekih pretjerivanja, međutim to sve treba realno sagledati. Jest da tu postoji priča i o izborima i svemu tome skupa, što uvijek prati takav trend da se pojačano spominje manjine, ali mi smo predaleko otišli, previše smo uložili truda, previše je toga učinjeno da bi mi danas došli u poziciju da nas se opominje zbog statusa Srba, Roma i tako dalje”, kaže Tolnauer.
Predsjednik Savjeta posebno ističe nedovoljnu prisutnost manjina u javnim medijima, gdje se i ono malo minutaže posvećuje gotovo isključivo političkim predstavnicima manjina. Navodi primjer Hrvatske televizije.
“Ako je nešto ispod jedan ili jedan posto na četiri programa u godinu dana, onda je to prema 7,63 posto manjina koliko ih ima u Hrvatskoj – stvarno malo! Ali ni to nije pravi kriterij. Ne može se to gledati tako matematički, nego problem je u tome što se ne prezentira stvarne dosege i stvarne problem koje manjine imaju. I treće - ljudi koji to vode, odnosno kadrovska politika u tom dijelu na javnoj televiziji je stvarno zadnja rupa na svirali. Smanjen je i budžet za to, a na temelju toga se stvara percepcija”, podsjeća Tolnauer.
O diskriminiranju Romima oprečno
Zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi je u pisanoj izjavi za RSE kazao kako se “potpuno slaže” s ocjenom da su Romi i dalje diskriminirani, “posebno u određenim krajevima Hrvatske pod utjecajem nekih čelnika u lokalnoj samoupravi i njihovog utjecaja na lokalne medije”, koji – tvrdi Kajtazi - “svojom retorikom podsjećaju na razdoblje prije više od 70 godina.”
Podsjetimo, Kajtazi je u niz navrata došao u sukob sa nezavisnim županom Međimurske županije na sjeverozapadu Hrvatske Matijom Posavcem zbog njegovih izjava i postupaka prema brojnoj romskoj zajednici u Međimurju.
Sa druge strane, Kajtazi naglašava kako je Vlada učinila značajne iskorake u položaju manjina.
“Valja napomenuti da je ova Vlada imenovala i prvog Roma na visoku izvršnu funkciju u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (predsjednika) kao i tri savjetnika u tri resora koji se bave provedbom Operativnog programa za Rome“, navodi Kajtazi u pisanoj izjavi.
„Dakle“, konstatira dalje Kajtazi, „iako se problemi iz godine u godinu ponavljaju, posebno na nižim razinama, u posljednjih pet godina imamo značajne iskorake o čemu je upoznata i glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić koja je jedno vrijeme i predsjedala Povjerenstvom za praćenje provedbe Nacionalne strategije za ukljucivanje Roma.”
Za Rome se – osim diskriminacije, navodi i život u lošim uvjetima u nelegaliziranim naseljima i rano prekidanje obrazovanja.
I Tolnaurer visoko vrednuje angažman Vlade na poboljšavanju položaja nacionalnih manjina u Hrvatskoj, ali kaže kako ti napori ne stižu tamo kamo bi trebali stići.
Do objavljivanja ovog teksta RSE nije dobio zatraženo očitovanje predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj.
Međutim, zastupnica srpske manjine u Saboru Dragana Jeckov kazala je povodom ovotjednog rebalansa proračuna za 2021. godinu za tjednik srpske manjine u Hrvatskoj “Novosti” kako se “o manjinama vodi računa”. Nije zadovoljna činjenicom što nisu povećana sredstva za predškolski odgoj djece pripadnika manjina, ali je pozdravila što je za poboljšanje infrastrukture na područjima naseljenim srpskom manjinom rebalansom za ovu godinu dodano dodatnih 5.000.000 kuna (666.000 eura).