Uz krizu Vlade i crnogorski parlament u blokadi

Rekonstrukcija Vlade ili novi parlamentarni izbori su opcije koje se nude parlamentarnoj većini koju čine tri koalicije u Crnoj Gori.

Nakon što su poslanici vladajućeg Demokratskog fronta napustili Skupštinu Crne Gore nezadovoljni usvajanjem Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kao i razrješenjem ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici.

Najavljeni su razgovori i pregovori o budućnosti Vlade, političkom programu i odnosima u trojnoj vladajućoj većini, nakon što je blokiran rad Skupštine Crne Gore izlaskom 16 poslanika Demokratskog fronta koji su saopštili da ni aktuelni premijer Zdravko Krivokapić više nema njihovo povjerenje.

Podsjetimo, opoziciona Demokratska partija socijalista je takođe već duže od mjesec dana u bojkotu rada Skupštine, zbog usvajanja izmjena tužilačkog zakona, čime je sada u bojkotu više od polovine poslanika crnogorskog parlamenta.

Prelivanje krize na institucije

Dok bude trajala blokada rada Skupštine, Vlada neće moći da realizuje niz akata koji treba da budu verifikovani u parlamentu. Neki od njih su i refinansiranje kineskog duga za izgradnju prve dionice autoputa od Podgorice do Kolašina, za koji je ministar finansija Milojko Spajić rekao da je na pragu dogovora sa jednom evropskom finansijskom institucijom.

Takođe, prema riječima poslanika opozicione Demokratske partije socijalista Predraga Sekulića, Vlada neće moći da realizuje set odluka iz oblasti socijalnih prava:

„Ukoliko ne dođe do dogovora unutar vladajuće koalicije, može doći do potpunog kolapsa svih institucija, ne samo jedne ili dvije. Mi svjedočimo brojnim apsurdima ove vlasti, ali navešću samo primjer predloga Demokratskog fronta da u budžet uđe 25 miliona eura za majke sa troje i više djece. A zakon o tome još nije izglasan, niti će sada kada DF bojotuje rad parlamenta”.

Efekti blokade?

Politički analitičar i direktor Centra za građanske slobode Boris Marić kaže za Radio Slobodna Evropa da DF već pola godine vrši kontinuiranu političku kampanju da izazove rekonstrukciju Vlade. Marić smatra da je Crna Gora već duže u krizi a najavljenu blokadu rada parlamenta od DF-a vidi, kao pritisak da se pokuša opet izazvati pregovarački proces oko rekonstrukcije vlade.

Politička kriza, ocjenjuje Boris Marić, može trajati relativno dugo a kao izlaz vidi sledeće opcije:

„Eventualna ponuda svim subjektima da se formira tehnička Vlada uz oročavanje njenog mandata, ili pad Vlade. Ipak, mislim da DF to drži kao poslednju opciju. Nakon toga naravno da bi bio skraćen mandat Skupštini ali ova kriza može da traje“, kaže Marić.

Ocjenjuje da je odstupanje od sadašnje ekspertske Vlade premijera Zdravka Krivokapića i formiranje ekspertsko-političke Vlade koju bi sačinjavali predstavnici političkih subjekata, ali i neki od ministara aktuelne Vlade, potencijalno može biti jedan od modela koji bi Demokratskom frontu bio prihvatljiv za nastavak saradnje sa postojećim članicama vladajuće koalicije.

„Ipak, to neće biti lako, s obzirom na raznolike interese koji postoje unutar vladajuće većine“, zaključuje Marić.

Rekonstrukcija Vlade ili izbori?

I politički analitičar Dragiša Janjušević kao mogući pravac razrješenja izlaska iz političke krize u Crnoj Gori vidi rekonstrukciju Vlade ekspertsko-političkog karaktera, uz učešće predstavnika nacionalnih partija.

„Realnija mogućnost mi je rekonstrukcija Vlade a ne eventualni izbori. Pitanje je da li će vlada biti ekspertskog karaktera, na kom modelu premijer Zdravko Krivokapić insistira, ili će biti političko – ekspertska uz predstavnike uz partija nacionalnih manjina i to je kako ja vidim rekonstrukciju i jedan od modaliteta izlaska iz parlamentarne i krize vlade“, navodi Janjušević za Radio Slobodna Evropa.

Janjušević je mišljenja da samo kroz rekonstruisanu Vladu premijer može da izabere novog ministra pravde i da ponudi određena rješenja kako bi se predstavnici Demokratskog fronta vratili u parlament i glasali za vladine odluke.

„Misilim da bi Demokratskom frontu bila prihvatljiva političko-ekspertska Vlada, kao kompromisno rješenje“, zakjučuje Janjušević.

Koje su optužbe razmijenili premijer i DF?

Činjenica da su za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici glasali poslanici kompletne opozicije na čelu sa Demokratskom partijom socijalista i partije vladajuće većine okupljene oko Demokrata i Građanskog pokreta URA, Demokratski front je optužio premijera Krivokapića i koalicione kolege za izdaju.

Lider DF Andrija Mandić je na pres konferenciji kazao da su mu iz Crkve rekli da „Krivokapić nema više njihovu podršku“ i da će temeljno preispitati trenutnu poziciju i usaglasiti jedinstvenu politiku neophodnih promjena.

Na drugoj strani aktuelni premijer Zdravko Krivokapić je optužio DF da sa opozicionim DPS-om „dogovara obaranje Vlade i Skupštine u cilju raspisivanja novih parlamentarnih izbora“.

DF uputio poziv za dijalog, u URA ga nijesu dobili

Zoran Mikić iz Građanskog pokreta URA kaže za RSE kaže da su oni spremni za razgovore sa DF ali i podsjeća da Vlada premijera Krivokapića uživa njihovo povjerenje:

“Kolege iz DF koje smatraju da aktuelna Vlada i premijer ne treba da nastave da rade taj posao imaju ustavnu mogućnost da u parlamentu pokrenu pitanje preispitivanja rada Vade ili njenog razrješenja. Njihovih 27 poslanika je dovoljno da bilo samostalno ili sa još nekim pokrenu tu proceduru. Mi smo spremni za dijalog ali podsjećam da ova Vlada ima naše puno povjerenje.”

Kako onda do kompromisa u situaciji kada DF traži smjenu premijera Krivokapića a druga dva konstituenta vlasti Demokrate i URA to ne prihvataju.

Mikić kaže da je isuviše rano govoriti o tome da li bi i kakav model rekonstrukcije Vlade bio prihvatljiv za URU:

“Po mojim informacijama oni do sada niko iz vladajuće većine nije uputio zvaničan poziv bilo kom partneru za razgovore, a takav poziv nam nije stigao ni iz Vlade. Sve je to u ovom trenutku samo dio medijskih nastupa i možda tvrđenja pozicija pred početak pregovora. Čućemo stavove svih strana a nadam se da kolege iz DF neće blokirati donošenje nekih važnih odluka koje nas uskoro očekuju.”

Poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) koja od ranije bojkotuje rad parlamenta, Predrag Sekulić za RSE kaže da oni nijesu odgovorni za blokadu parlamenta.

„Trenutna situacija je plod nefunkcionisanja raznorodne vladajuće većine koju čine krajnja desnica i takozvana ljevica”, naglašava Sekulić dodajući da je jedini izlaz iz političko institucionalne krize raspisivanje novih parlamentarnih izbora.

Vlada premijera Zdravka Krivokapića izabrana je 4. decembra prošle 2020. godine podrškom tri koalicije predvođene prosrpskim Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA.