Tegeltija: Zakasnio prijedlog o proglašenju 11. jula Danom žalosti u BiH
Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Zoran Tegeltija izjavio je u srijedu, 7. jula, na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da Vijeće ministara, zbog objektivnih i proceduralnih razloga, nije bilo u prilici da razmatra odluku o eventualnom proglašenju 11. jula za Dan žalosti u BiH.
On je to rekao odgovarajući na poslaničko pitanje Denisa Zvizdića, koji je upitao zašto Vijeće ministara nije donijelo odluku da se 11. juli proglasi danom žalosti na teritoriji BiH zbog genocida u Srebrenici 1995. godine, kao što je to bio slučaj od 2015. do 2019. godine.
Tegeltija je obrazložio da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH tek kasno popodne u utorak 6. jula dostavilo prijedlog te odluke.
Ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) Bisera Turković uputila je inicijativu predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji da se 11. juli, dan obilježavanja 26. godišnjice genocida u Srebrenici, proglasi Danom žalosti u cijeloj državi.
Zatražila je da se održi hitna telefonska sjednica na kojoj bi se usvojila odluka o Danu žalosti u slučaju da prije 11. jula ne bude održana redovna sjednica Vijeća ministara BiH.
Prema riječima predsjedvajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegltije, on je pokušao provjeriti kakvo je Vijeće ministara imalo stav o tome u prethodnom periodu.
“Prva odluka, koju sam uspio provjeriti, je donesena 2005. godine. Te 2005. godine donesena je odluka da se obezbijedi 100.000 KM (oko 50.000 eura) za obilježavanje 11.jula, a donesena je i Odluka da se proglasi Dan žalosti”, rekao je Tegeltija pred poslanicima Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
Istakao je da se takav ‘finansijski aspekt odluke provlačio’ i od 2005. do 2014. godine u istom iznosu 100.000 KM (oko 50.000 eura), te da je izuzetak bio 2008. (150.000 KM ili 75.000 eura) i 2009. godine. (200.000 KM ili 100.000 eura).
"Od 2015. godine nemamo pojedinačnih finansijskih odluka, već je Memorijalni centar Potočari postao budžetski korisnik koji je na raspolaganju imao 150.000 KM", rekao je Tegeltija.
Istakao je kako je prva odluka od Danu žalosti donesena 2005. godine, pa sve do 2008. godine.
“Od 2009. do 2015. godine nisu donesne odluke o Danu žalosti. Od 2015. do 2019. godine Savjet ministara je donosio odluku o proglašenju o Danu žalosti", naveo je.
Dodao je i da je 2020. godine bila pripremljena odluka za sjednicu Savjeta ministara koja je trebala biti u sedmici prije obilježavanja 11. jula.
"Tada je oboren dnevni red. Nismo mogli razmatrati tu odluku niti bilo koju drugu”, rekao je.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, 11. jula ove godine biće obilježena 26. godišnjica genocida, kada će biti ukopani posmrtni ostaci 19 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici, na istoku Bosne i Hercegovine.
Srpske snage, predvođene glavnim komandantom Vojske Republike Srpske (VRS) Ratkom Mladićem, su nakon ulaska u zaštićenu zonu Ujedinjenih nacija (UN) u julu 1995. godine, ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka.
Za ovaj je zločin Mladić pravosnažno osuđen na kaznu doživotnog zatvora, baš kao i nekadašnji predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Radovan Karadžić.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada su ukopane 6.652 žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida. Još se traga za oko 1.000 nestalih.