Nema odluke hoće li i kako advokati iz RS braniti optužene za negiranje genocida
Advokatska komora bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) još nije donijela odluku o tome hoće li i kako braniti ljude koji budu optuženi u procesu po izmjenama Krivičnog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na negiranje genocida i ratnih zločina, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Komore Dalibor Mrša.
„Advokatska komora RS će u narednom periodu zauzeti stavove ne samo po pitanju toga kako će postupati članovi Advokatske komore koji su branioci u krivičnim predmetima gdje se pojavljuju optuženi za ratne zločine pred Sudom Bosne i Hercegovine (BiH)", kaže Mrša.
Advokatska komra RS će, kako navodi, vijećati i o tome na koji način će se advokati odrediti kao profesionalci, s aspekta struke, u pogledu same suštine zakona, njegove primjene.
"Ko bi bio tumač spornih odredbi, jer su za nas odredbe tog zakona nedovoljno jasne i neprecizne“, dodaje Mrša.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko (Incko), koristeći bonnska ovlaštenja, nametnuo je 23. jula dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, kao svoju posljednju odluku.
O pitanjima koja se odnose na načine zastupanja pred sudom odrediće se Skupština advokatske komore RS na vanrednoj sjednici koja će biti održana, kako kaže Mrša, nakon što se završi sezona godišnjih odmora.
Advokat Branko Lukić, branilac haškog osuđenika Ratka Mladića, za RSE je u četvrtak 12. avgusta, rekao da je tim od sto advokata iz bh. entiteta Republika Srpska spreman da brani ljude koji budu optuženi u procesu po ovim zakonskim odredbama.
Mrša kaže kako Komora nikome ne može narediti kako da se postavi u tom slučaju, ali da su za solidarnost, prvenstveno prema advokatima koji su, kaže u izuzetno ranjivom položaju.
„Oni su u složenoj situaciji kada nisu sigurni da li će iznošenjem odbrane, posebno u završnom izlaganju, potencijalno sebe izložiti krivičnom gonjenju, ukoliko budu iznosili običan stav o onom pitanju koje se stavlja njihovim branjenicima na teret“, pojašnjava on.
Mrša dodaje da u to mogu biti uključeni i građani, ali da će se o tome jasan stav saopštiti javnosti nakon zasijedanja Skupštine.
„Jasno je kada to neko otvoreno govori u cilju da omalovažava vrijeđa, ali zamislite kada neko bez namjere to radi. Advokatska komora će dati određene prijedloge šta da se radi“ pojašnjava Mrša.
Mada je Lukić naveo kako je od predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika dobio informaciju o tome da su advokati iz RS spremni da brane optužene koji krše odredbe Krivičnog zakona, Mrša kaže kako nije imao nikakve kontakte ni sa Lukićem, a ni sa Dodikom, već da su samo putem Mininistarstva pravde RS pokušali da riješe neke od dilema iz ovog zakona.
Odbrane opruženih finansirane iz budžeta
Vlada Republike Srpske, prema podacima koje je ta institucija objavljivala proteklih godina, tokom postupaka u Hagu protiv bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića i nekadašnjeg generala Vojske RS Ratka Mladića, obojice osuđene na doživotne kazne zatvora zbog genocida i drugih zločina protiv čovječnosti, izdvajala je po 5.000 eura godišnje za njihove odbrane.
Uz to dodjeljivane su i jednokratne pomoći ovim optuženicima u različitim iznosima.
Različiti nivoi vlasti u BiH su izdvajali i i dalje izdvajaju budžetska sredstva za odbranu i pomoć optuženima.
Jedan od primjera je i Vlada Kantona Sarajevo (KS) koja je iz budžeta za 2019. godinu izdvojila oko 350.000 eura za pomoć bivšim pripadnicima vojske i policije Republike BiH koji su optuženi za ratne zločine.
Od toga je za pomoć pri plaćanju advokata koji zastupaju optuženike izdvjeno 450.000 konvertibilnih maraka (KM), a 250.000 KM za finansiranje nevladinih organizacija koje rade projekte pravne pomoći za optužene bivše pripadnike Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) i nekadašnjeg Ministarstva unutrašnjih poslova Republike BiH (MUP RBiH).