Političari RS u državnim institucijama samo forme radi
Predstavnici Republike Srpske, za sada, se neće vratiti da rade u institucije Bosne i Hercegovine. Ovo je u utorak, 31. avgusta potvrdio Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a nakon što je prisustvovao sjednici Kolektivnog šefa države u Sarajevu.
Dodik je fizički bio prisutan, ali nije glasao ni za jednu tačku koja je bila na dnevnom redu.
Ovakvu odluku, Dodik je obrazložio zaključcima Skupštine Republike Srpske o načinu na koju političari iz RS treba da nastupaju u državnim tijelima.
"Ako dijaloga ne bude ova situacija će biti održana na ovaj način. Može da se zakazuje koliko hoće sjednica Predsjedništva, na njima se neće donijeti nijedna odluka. I to je veoma jasno. Dakle, oni su stalno tvrdili da ja ne dolazim, evo ja dolazim na sjednice, ali nema odluka. To je suština", rekao je Dodik.
Skupština Republike Srpske donijela je 30. jula zaključak da predstavnici iz ovog bh. entiteta ne učestvuju u radu institucija Bosne i Hercegovine, nakon što je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko donio odluku o izmjenama Krivičnog zakona BiH koje podrazumijevaju zabranu negiranja genocida.
Šta kaže opozicija u Republici Srpskoj?
Očigledno će početi da traže izgovor za neku vrstu učešća u radu koje je u suštini u suprotnosti sa zaključcima Narodne Skupštine Republike Srpske (NSRS), ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović.
Komentirajući učešće člana Predsjedništva BiH iz ovog bosanskohercegovačkog entiteta Milorada Dodika na redovnoj sjednici Predsjedništva BiH, smatra kako je na dobrom putu da iznevjeri zaključke NSRS po kojima predstavnici iz ovog entiteta neće učestvovati u radu organa na državnom nivou.
„Postavlja se ključno pitanje zašto smo donosili zaključke, zašto je zasjedala Narodna Skupština i zašto smo pravili neku vrstu zajedničkog adekvatnog stava ako će to Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da prekrši“, pita se Borenović.
Učešće Dodika u radu Predsjedništva BiH za opoziciju u RS, čiji je predstavnik i Borenović, je narušavanje dogovora koji je postignut među strankama na entitetskom nivou.
Istovremeno, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, inače kadar Stranke demokratske akcije, 31. avgusta je izjavio kako Dodikovo prisustvo "nije garant da opstrukcije nema".
"Usvojene su jedna ili dvije informacije gdje nije potreban konsenzus, gdje je moguće većinskim glasanjem donijeti odluke. Radi se o očiglednoj blokadi", rekao Džaferović nakon završene sjednice Predsjedništva BiH, dodajući da očekuje od međunarodne zajednice i visokog predstavnika u BiH da riješe ovaj problem.
Na koji način će raditi institucije BiH u slučaju dalje blokade?
Rješenje za opoziciju je da se donese novi, svima prihvatljiv zakon koji bi pokrio oblasti za koje je intervenirao visoki predstavnik.
„To se može uraditi za dva dana ako postoji politička volja. To se može uraditi sljedeće sedmice i nakon toga se vratiti u neke normalne okvire i početi se baviti životnim problemima građana. Imam osjećaj da je 'Inckov zakon' jedva dočekan od vladajuće koalicije, od nekoga javno, a neko je to tajno priželjkivao, jer su na taj način u suštini sklonili ove svakodnevne probleme građana sa agende“, ocjenjuje Borenović.
A na agendi su zakoni koje Evropska unija (EU) očekuje od BiH da u što skorije vrijeme usvoji, poput Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), kaže za RSE Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma, jednog od dva doma državnog parlamenta.
Kako bi se nešto riješilo, Zvizdić je sazvao sjednicu članova Kolegija i predsjednika klubova stranaka za srijedu, 1. septembar.
„Zadatak zastupnika u Predstavničkom domu je da iskoristimo na najbolji način preostali dio mandata i radimo u funkciji jačanja i napretka BiH, a ne na neproduktivnim antiustavnim blokadama kojima svjedočimo“, kaže Zvizdić.
Velike plate za koje zastupnici rade, kaže on, obavezuju ih na mnogo više od bojkota.
Osnovna plata zastupnika i delegata u Zastupničkom i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH je 3.990 konvertibilnih maraka (oko 2.000 eura). Ako se na osnovnu platu dodaju i naknade i paušali ona iznosi i do 6.000 konvertibilnih maraka (oko 3.000 eura), što bosanskohercegovačke parlamentarce stavlja u red najplaćenijih u regiji.
Član Predsjedništva BiH ima osnovnu mjesečnu platu, bez naknade za prijevoz i topli obrok 4.750 konvertibilnih maraka (oko 2.350 eura). Mjesečna plata predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH je 4.275 konvertibilnih maraka (oko 2.130 eura), dok državni ministri imaju osnovnu platu 4.037 (oko 2.000 eura).
Ustav BiH nudi više mogućnosti blokade nego dogovora
Ustav Bosne I Hercegovine nudi mogućnost da svako može sve da blokira, i da to radi za svoje interese, kaže za RSE profesor ustavnog prava Kasim Trnka.
„Umjesto da predvidi oblike saradnje više predviđa oblike onemogućavanja, počev od entitetskog glasanja, zaštite vitalnog nacionalnog interesa, bojkota, izostajanja kvoruma i sve je prepušteno političkoj borbi. A tri aktera glavna imaju potpuno dijametralne političke programe i pokušavaju da što nije u ratu završeno završe u miru, i u onom prostoru gdje to dozvoljavaju ustavna rješenja, da to iskoriste u svoje političke ciljeve“, smatra Trnka.
Inače, nakon što je Milorad Dodik 27. avgusta, nakon sastanka članova Predsjedništva BiH sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom (Redžep Tajip Erdoan), rekao da "Dejtonski sporazum gotovo ne postoji" i da je "potreban novi dogovor koji može stabilizovati BiH", opozicione stranke u RS su u ponedjeljak, 30. avgusta održale sastanak.
Za njih je neprihvatljiva bilo kakva "prekompozicija Dejtona", te da se tu "razilaze putevi" sa predstavnicima vlasti u entitetu Republika Srpska, odnosno Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata.