Čovićev HDZ odbacuje, a Dodikov SNSD neće glasati za Palmerov izborni prijedlog

Pojedini stranački lideri u Bosni i Hercegovini(BiH) već su izrazili negodovanje prema načinu rješenja izbornog zakonodavstva i Ustava BiH, kako je to prije dva dana najavio u intervjuu "Glasa Amerike" specijalni američki izaslanik Matthew Palmer, koji je stigao u Sarajevo, u srijedu, 29. septembra.

Uoči dolaska u BiH, Palmer je kazao da bi SAD želio vidjeti “neke ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo BiH” te da promjene “ne bi utjecale na odgovornosti ili nadležnosti Doma naroda (Parlamenta FBiH), već na proces kojim se biraju pojedini članovi, u ograničenoj mjeri”.

Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) je kazao 30. septembra da se o “etničkim prefiksima pri izboru vlasti u BiH ne treba pregovarati”, te da se “može raspravljati o racionalnoj organizaciji BiH, ali ne i o pitanju zadovoljenja potrebe osiguranja jednakopravnosti triju naroda”, kako ga citira novinska agencija Hina.

Iz HDZ-a BiH, kao i ostalih hrvatskih stranaka okupljenih u Hrvatski narodni sabor (HNS), inzistiraju da se mora osigurati da hrvatski član Predsjedništva BiH bude “legitiman”, odnosno izabran većinom glasova Hrvata u BiH. Ova stranka odbacila je prijedlog brisanja etničkih predznaka.

“Etničkih predznaka, odnosno svega što se tiče konstitutivnih naroda u Ustavu BiH i u svim našim zakonima, ima negdje oko tri posto. U 97 posto se radi o klasičnom građanskom modelu”, ponovio je Čović 30. septembra i dodao da “treba naći mjeru između građanskog i etničkog”, kako ga citira Hina.

Konkretno HDZ BiH i stranke HNS-a predlaže podjelu entiteta Federacija BiH na tri izborna područja.

Područje A bile bi općine u kojima po popisu 2013. živi više od dvije trećine Bošnjaka, područje B ono u kojem živi više od dvije trećine Hrvata, a sve ostale izborne jedinice bile bi izborno područje C.

Jedan član Predsjedništva BiH (vjerojatno Bošnjak) bio bi onaj koji je osvojio više glasova u A i C području nego u području B i C. Drugi član (vjerojatno Hrvat) bio bi onaj koji je dobio više glasova u područjima B i C nego u područjima A i C. Kandidati bi mogli biti svi.

Ovaj prijedlog su odbacile i SDA i druge stranke iz Federacije BiH.

Šta predlaže SDA?

Adil Osmanović, potpredsjednik najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije(SDA), kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su njihovi stavovi potpuno jasni – da se svi građani BiH moraju moći kandidirati za svaku poziciju.

“Mislim da smo najbliži prijedlogu da se članovi Predsjedništva BiH biraju u Parlamentarnoj skupštini BiH, s tim da bi HDZ tu morao napraviti određene ustupke što podrazumijeva da Dom naroda Parlamenta FBiH, odnosno FBiH ne bi imala dvodomni zakonodavni parlament. Odnosno, da bi Dom naroda trebalo svesti da se bavi samo pitanjem vitalnih nacionalnih interesa koji bi bili precizno navedeni.

Mislim da su i druge političke stranke tu blizu tog rješenja da se članovi Predsjedništva BiH biraju u Parlamentarnoj skupštini BiH, što znači da bi mogli da budu svi potencijalni kandidati – i iz reda Srba, i iz reda Hrvata i iz reda Bošnjaka i iz reda ostalih, ovisno o tome kako bi se dogovorili u Parlamentarnoj skupštini BiH”, kazao je Osmanović za RSE.

SNSD neće pregovarati

Stranke iz Republike Srpske ne odbijaju razgovarati sa specijalnim izaslanikom američkog State Departmenta za izbornu reformu u BiH Matthewom Palmerom.

Međutim, zastupnica vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u državnom parlamentu Snježana Novaković – Bursać je najavila da “neće glasati ni za jedan zakon, posebno ne izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH”, o kojima su krenuli novi razgovori pod pokroviteljstvom SAD-a i EU-a, “dok se ne povuku zakoni koje je nametnuo visoki predstavnik (OHR)”.

Bivši visoki predstavnik, Valentin Incko, je krajem jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH koji se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina. Nakon toga, predstavnici vlasti iz RS odbijaju učestvovati u donošenju odluka.

Prethodno su stranke iz Republike Srpske predlagale da se izmjenama u Ustav BiH unese da će se iz RS-a birati “jedan član Predsjedništva BiH”.

Budući da su Srbi po popisu većina u tom entitetu, on bi sigurno bio Srbin. Jedino na čemu inzistiraju je da se član Predsjedništva na području RS-a bira izravno na izborima.

Nisu ni protiv asimetričnog rješenja, da se druga dva člana iz Federacije BiH biraju neizravno u parlamentu “ako se Bošnjaci i Hrvati u Federaciji BiH tako dogovore”.

Danas iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, najveće srpske stranke koja je dio parlamentarne većine i bez čijih glasova se ne može usvojiti nijedan zakon na nivou BiH, navode da i dalje imaju jasne stavove i da ne bježe od razgovora s američkim izaslanikom Palmerom.

“Ono što je sigurno izvjesno je da mi nećemo pristupiti nikakvim izmjenama nijednog zakona, a kamoli izbornog zakona BiH dok se ne razriješi ovo pitanje nametnutog zakona. Tako da, u tom pravcu svi ostali komentari su bespredmetni”, kazala je Novaković – Bursać za RSE.

Šta drugi predlažu?

Nermin Nikšić, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH, potvrdio je za RSE da će se sastati s Matthewom Palmerom, ali da prije sastanka ne želi govoriti o očekivanjima i rezultatima.

SDP BiH je ranije u parlamentarnu proceduru uputio tzv. Aprilski paket ustavnih promjena koji je “pao” u Parlamentarnoj skupštini BiH 2006. godine, a koji su dogovorili SDA, HDZ BiH, SDP BiH, SNSD i Srpska demokratska stranka (SDS) uz posredovanje SAD-a i EU-a.

Tad je za usvajanje nedostajalo nekoliko glasova zastupnika. Ova stranka predložila je uvođenje funkcije predsjednika i dva potpredsjednika BiH, kao i premijera BiH. Kandidati bi bili direktno izabrani članovi Parlamentarne skupštine BiH.

Broj sadašnja 42 zastupnika u Zastupničkom domu povećao bi se na 87, a dvije trećine bile bi birane iz FBiH i jedna trećina iz RS-a, neposredno na izborima, a tri mjesta išla bi predstavnicima Ostalih. Broj delegata u Domu naroda, također bi se povećao sa 15 na 21, čime bi svaki konstitutivni narod dobio sedam, i njih bi posredno birao Zastupnički dom.

Prijedlog Naroda i pravde, stranke koju su osnovali uglavnom bivši članovi Stranke demokratske akcije, je uvođenje četvrtog člana Predsjedništva BiH iz reda ostalih, te da se sva četiri člana Predsjedništva BiH biraju glasovima s prostora cijele BiH kao jedinstvene izborne jedinice.

Naša Stranka, liberalno-građanske orijentacije koja je u koaliciji s Narodom i pravdom, predložila je da postoji samo jedan predsjednik BiH, koji bi se birao u Parlamentu BiH. Njegove bi ovlasti bile znatno smanjene na ceremonijalnu ulogu te bi imao potpredsjednika koji ne bi mogao biti iz istog naroda kao i predsjednik.

Državni Dom naroda bi se, prema ovom prijedlogu ukinuo. Svaki narod bi u Parlamentu BiH formirao svoj klub za zaštitu nacionalnog interesa koji bi funkcionirao po istom principu kao i do sada, te bi ukoliko postoji neslaganje o vitalnom nacionalnom interesu o tome odlučivao Ustavni sud BiH.

Demokratska fronta na čelu sa Željkom Komšićem, članom Predsjedništva BiH, čiji “legitimitet” osporavaju stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor, također je kao i Stranka demokratske akcije predložila brisanje etničkih prefiksa kod izbora članova Predsjedništva BiH te reduciranje uloge domova naroda i u Federaciji BiH i na nivou BiH.

Dodatno su predložili prestanak mandata članovima Predsjedništva BiH i zastupnicima ukoliko ne obavljaju svoje dužnosti te uvođenje suvremenih tehnoloških rješenja u izborni proces (elektronskih skenera, kamera, čitača otiska prsta ili druge tehničke opreme). Demokratska fronta uputila je i prijedloge za koje tvrdi da bi doveli do depolitizacije Centralne izborne komisije BiH i biračkih odbora.

Šta je prethodilo razgovorima o izmjenama Izbornog zakona?

Prvi razgovori o izmjenama Ustava BiH, vođeni pod pokroviteljstvom SAD-a i EU-a, propali su krajem 2006. Finalni tzv. Aprilski paket pao je u državnom parlamentu, a podrazumijevao je, između ostalog, jednog predsjednika BiH te vladu umjesto sadašnjeg Vijeća ministara.

“Butmirski paket” ustavnih promjena, u suštini modificirani Aprilski paket, odbačen je 2009.

Bivši komesar EU za proširenje Stefan Füle moderirao je višemjesečnim neuspjelim razgovorima tokom 2014. godine.

Izmjenama bi se Izborni zakon i Ustav BiH, koji je sastavni dio Daytonskoga mirovnog sporazuma kojim je 1995. završen oružani sukob u BiH, trebali uskladiti s presudama Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga i presudom Ustavnog suda BiH.

Vlasti u BiH do kraja godine trebale bi završiti sa izmjenama Izbornog zakona BiH, te ga uskladiti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudom Ustavnog suda BiH.

To znači da bi BiH trebala provesti obavezu koja je započela još 2009. godine kada je Evropski sud za ljudska prava donio presudu, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici "Ostalih" ne mogu kandidirati na izborima za članove tročlanog Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH (jedan od dva doma u BiH).

BiH su tada naložene izmjene Ustava BiH, pošto se prema postojećim, na te funkcije mogu kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ustav je sastavni dio Daytonskoga mirovnog sporazuma iz 1995. čijim potpisivanjem je završen rat koji je počeo 1992. godine.

Potom su uslijedila još četiri presude istog suda po kojima je Ustav BiH ocijenjen diskriminatornim, praktično, prema svim građanima i građankama BiH.

Dvije se odnose i na nemogućnost izbora u Dom naroda Parlamenta BiH, a dvije na nemogućnost kandidovanja na poziciju člana Predsjedništva, jer bez obzira na nacionalnu pripadnost ne mogu biti birani zbog teritorijalnog ekskluziviteta.

Naime, pripadnik srpskog naroda koji živi u entitetu Federacija BiH ne može biti biran za srpskog člana Predsjedništva, jednako kao ni što Bošnjak iz entiteta Republika Srpska ne može biti biran na poziciju člana Predsjedništva iz ovog naroda.

Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina, koje nema, tako da nijedna od ovih presuda nije implementirana.