Roditelji traže oštrije kazne za seksualne napadače nad djecom u Crnoj Gori

Seksualni napasnik, povratnik i dijete. To dvoje, po svim pravilima zdravog razuma, ne bi smjelo da ide u istoj rečenici, a kamoli u istoj priči, ali to se upravo nama desilo - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Podgoričanka Bojana Uskoković.

Ona je majka djevojčice, učenice jedne podgoričke osnovne škole, koja je ispričala majci da je njena drugarica bila na meti seksualnog napasnika.

"Nažalost, mislila sam da je to samo jedna dječija priča kojom vršnjaci plaše jedni druge. Vrlo brzo u školskim Vajber grupama roditelja počela je da se širi slika prestupnika. I policija je na kraju brzo reagovala. Tako sam saznala da je sve istina i da je u pitanju isti čovjek (N.Đ.), koji je mene proganjao prije mnogo godina", priča Bojana objašnjavajući zbog čega se plaši da svoju djevojčicu samu pošalje u školu.

Iako je Podgoričanin N.Đ. (38), koji je pratio djevojčicu, više puta osuđivan zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje nad maloljetnikom, on je nakon ove, posljednje policijske prijave od 14. septembra, priveden kod sudije za prekršaje i kažnjen sa dva mjeseca zatvora, potvrđeno je RSE u podgoričkom Sudu za prekršaje.

Odnos pravosudnih institucija zabrinuo je crnogorske roditelje i dio nevladinog sektora.

Zbog čega je N.Đ. prekršajno kažnjen iako je višestruki povratnik - pita se i Bojana Uskoković, majka podgoričke učenice, koja se plaši da se ono što je ona davno doživjela ne dogodi i njenoj kćerki.

"Prošlo je mnogo godina od tada, ali nije dovoljno da zaboravim njegov lik i te velike snažne ruke. I ne mogu ni da zamislim da te ruke nešto mogu da rade djeci... Ne znam šta će biti poslije 60 dana, kada on izađe na slobodu", kaže Bojana, koja smatra da su kazne za seksualno nasilje nad djecom nedopustivo niske.

"Taj dan, kad se sve to desilo, nekako smo preživjeli. Trudim se da kćerku sačuvam, još je mala… Vrlo je škakljiva tema i vrlo nježno razgovaram sa njom o tome. Mislim da ću morati da je pustim da sama ide u školu jer je ne mogu vječno držati na krilu", zaključuje Bojana.

Tridesetosmogodišnji napasnik, povratnik

Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji smatra da je "posljednji čas da država" nešto preduzme i preduprijedi ovakve slučajeve.

"Nije prvi put da on na taj način napada djevojčice. On je već osuđivan za to djelo. To je ista osoba zbog koje smo od institucija sistema još 2016. godine tražili oštrije kazne. On je tada već imao takvih djela jer je napao djevojčicu koja je bila na igralištu u jednom dijelu Podgorice i zbog toga je osuđen na dvije godine zatvora", kaže Mihailović.

Na upit RSE da potvrde informaciju roditelja da je N.Đ. više puta osuđivan zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje na štetu maloljetnog lica, iz Ministarstva pravde, koje vodi kaznenu evidenciju, RSE je dobio odgovor da mediji, shodno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, nemaju pravo na takvu vrstu informacije.

Da je N. Đ. više puta osuđivan zbog krivičnog dijela nedozvoljene polne radnje, potvrđeno je RSE u podgoričkom Osnovnom sudu.

"Obavještavamo vas da smo provjerom krivičnog upisnika i kroz Pravosudno informacioni sistem utvrdili da je N.Đ. osuđivan dva puta zbog nedozvoljene polne radnje iz člana 208 Krivičnog zakonika CG i to presudama od 22.11.2016. godine i presudom od 2.10.2017.", piše u odgovoru.

Strože kazne za seksualne zlostavljače

Udruženje Roditelji i dio nevladinih organizacija godinama traže izmjene Krivičnog zakonika, koji će odrediti oštrije kazne za seksualno nasilje nad djecom. Tim povodom, građani su u aprilu u više crnogorskih gradova organizovali proteste nakon slučaja devetogodišnje djevojčice, koju je u Podgorici seksualno zlostavljao 26-ogodišnji komunalni policajac.

Od nadležnih se zahtijeva i registar sistem nadzora nad osobama koje su osuđivane za djela iz oblasti seksualnog nasilja nad djecom.

"Prijedlog izmjena Krivičnog zakonika, kojim se traže strože kazne za lica koja seksualno uznemiravaju djecu, od juna ove godine su u skupštinskim fijokama. Zaista je više sramota koliko dugo čekamo da ovakve stvari riješimo. Nema više opravdanja", kaže Mihailović i ističe da su kazne nedopustivo niske i da se izmjenama traži da se ne može odrediti kazna ispod zakonskog minimuma i ukidanje novčanih kazni.

U Crnoj Gori je od 2018. godine do aprila ove godine izrečeno ukupno 12 pravosnažnih presuda za krivična djela iz oblasti pedofilije, saopšteno je ranije RSE u Sudskom savjetu.

Maksimalna izrečena zatvorska kazna je bila četiri godine i šest mjeseci, a najniža četiri mjeseca.

Upravo zbog ovakvih kazni i djela koja se dešavaju svako-malo, mi kao društvo treba da konačno sjednemo i definišemo šta se mora promijeniti, kaže Mihailović i dodaje, da su to i obaveze definisane konvencijama i dokumentima koje je Crna Gora potpisala.

"I policija je prije neki dan tražila izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore koji će da definiše oštrije kazne za ove vrste djela. I sad tu imamo dodatnu problematiku jer su djeca izložena tim djelima u online svijetu. Sve je to negdje zajedno upalilo lampicu da ovakve stvari riješimo, jer je ovo prioritet broj jedan", kaže Mihailović.

Zlostavljači i na internetu

Zbog dječje pornografije, posjedovanja eksplicitnog materijala i/ili seksualnog zlostavljanja djece na internetu uhapšene su tri osobe sa teritorije Crne Gore od decembra 2019. godine do danas.

To je 29. septembra saopštio Jakša Backović, rukovodilac Grupe za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala Uprave policije i objasnio da je u istom periodu policija dobila prijavu za još 29 slučajeva.

"U nekim predmetima još nije donijeta odluka, u pojedinim nije bilo elemenata krivičnog djela, a pojedini su proslijeđeni kolegama iz zemalja u kojima su registrovane IP adrese", kazao je Backović dodajući da se urgentno postupa u predmetima u kojima su djeca oštećena.

Objasnio je da ne postoje granice za one koji na internetu seksualno zlostavljaju djecu i adolescente, a da je u državama regiona, zbog sličnog jezika i kulture, još lakše.

"Zbog ovih veza, oni [zlostavljači] mogu lako započeti razgovor, a ni uspostavljanje fizičkog kontakta između djeteta i počinioca nije teško. Tokom pandemije, kada su predatori, kao i svi drugi, bili primorani da ostanu kod kuće, provodili su više vremena na računarima što se odrazilo na povećanu potražnju za materijalima za seksualno zlostavljanje djece", rekao je Backović povodom međunarodne kampanje koja se sprovodi u saradnji sa Europolom i policijama država regiona.

Backović je kazao da je seksualno zlostavljanje djece krivično djelo sa dalekosežnim i teškim posljedicama po žrtve.

"Još je lakše počiniti ove zločine na internetu, jer internet pruža počiniocima lak, anoniman i jeftin pristup čat-sobama, forumima, web stranicama i društvenim mrežama, što su okruženja u kojima djeca i mladi provode puno vremena", rekao je Backović.

Prijedlog izmjena Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim su predviđene oštrije kazne za seksualno nasilje nad djecom, u junu ove godine je predat crnogorskoj Skupštini.

Još 2017. godine Vlada je projektovala da će Crna Gora do kraja 2021. godine imati registar pedofila, tj. lica osuđenih za krivična djela protiv polne slobode, počinjenih nad djecom. To piše u Strategiji za prevenciju i zaštitu djece od nasilja.