U Sarajevu traže zabranu kontakata pacijenata i nevakcinisanih medicinara

Mladen Šukalo je ljekar više od tri decenije. Radi kao porodični doktor u Javnoj ustanovi "Dom zdravlja" Banja Luka. Kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), dnevno pregleda do 50 pacijenata.

Upravo zbog te činjenice, Šukalo ističe da nije imao ni najmanju dilemu da se vakciniše protiv COVID-a 19, bolesti koju izaziva korona virus.

"U toku dana se susrećem sa puno pacijenata. U tim okolnostima, baš mi, zdravstveni radnici, u većem smo riziku od obolijevanja, ukoliko se ne vakcinišemo", navodi ovaj ljekar.

Šukalo dodaje kako zbog kontakata sa velikim brojem građana "ne postoji nijedno opravdanje da bilo ko, pa ni medicinski radnik, ne prihvati vakcinu koja štiti od najtežih oblika bolesti COVID-a 19, koja je dokazana kao najbolja preventivna mjera".

"Ne mogu da razumijem, posebno medicinske profesionalce, da se ne vakcinišu. Bolji dokazi nam i nisu potrebni od onoga sa čim se svakodnevno suočavamo, a to su podaci o broju onih sa teškim oblicima bolesti koji nisu vakcinisani, ali i podaci o velikom broju umrlih. Upravo to se dešava osobama koje nisu vakcinisane protiv COVID-a 19", rekao je Šukalo za RSE.

U Bosni i Hercegovini (BiH) nema podataka o broju radnika u zdravstvu koji se nisu vakcinisali.

Zbog ustavnog uređenja zemlje, nadležnost nad zdravstvenim sektorom podijeljen je između dva entiteta, Republike Srpske (RS) i Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Brčko distrikta BiH, te deset kantona u FBiH.

Šta je odlučeno u Kantonu Sarajevo?

Vlada Kantona Sarajevo (jedan od deset kantona u entitetu Federacija BiH) je preporučila 7. oktobra da se onemoguće kontakti nevakcinisanih zdravstvenih radnika sa pacijentima. Radi se o prvoj preporuci te vrste koja bi podrazumijevala preraspoređivanje na druga radna mjesta onih zdravstvenih radnika koji nisu vakcinisani.

Uz zaključak je navedeno i da se najoštrije osuđuje "svaki vid opstrukcija, kao i aktivnosti zaposlenika u zdravstvenom sektoru Kantona Sarajevo koji učestvuju u antivakcinalnoj kampanji".

Dodaje se i da će protiv tih zdravstvenih radnika biti preduzeti i odgovarajući koraci, u skladu sa svojim ovlastima.

Trenutno stanje COVID-19 u svijetu

Mjesto za sjećanje na RSE

Preporuke za život u vrijeme pandemije

Argumenti za vakcinaciju

Šef Infektivnog odjela Opšte bolnice Sarajevo, Ednan Drljević, uvjerava kako je "nehumano i nekulturno" od medicinskih radnika da se ne vakcinišu. Dodaje da je u Opštoj bolnici po odjelima sprovedena i kampanja o potrebi za vakcinisanje.

"Ja sam ovodje lično išao po svim odjeljenjima i pokušao sam kolege, koje imaju suprotno mišljenje, argumentirano da ubijedim. Isto tako smo vodili i računa kada smo primali mlade ljekare i medicinske sestre da budu vakcinisani", kaže dr. Drljević.

Dodaje i da ljekari mogu imati svoje privatno mišljenje o vakcinaciji, ali moraju zastupati stavove zvanične medicine.

"Ljekari koji nisu vakcinisani imaju deset do pedeset puta veće mogućnosti da zaraze svoje pacijente, na šta oni apsolutno nemaju pravo. Moraju zastupati interese medicine, moraju nagovarati pacijente na vakcinisanje i ne smiju ugrožavati pacijente", ističe Drljević.

Dodaje i da zdravstveni radnici koji odbijaju sve apele da se vakcinišu spadaju u antivaksere, koji predstavljaju "politički pokret".

"To nema veze ni sa strukom, ni sa naukom. Oni čitaju samo ono što njih zanima. Oni da čitaju normalnu medicinsku literaturu, oni bi se vakcinisali. Antivakseri su, po svim svjetskim istraživanjima, desna politička opcija, pa prema tome, rukovodstvo i direktori ne moraju imati razumijevanja prema toj političkoj agendi, već trebaju da postupe prema struci", rekao je Drljević.

U sarajevskoj Opštoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" za RSE je navedeno da se, od 900 zaposlenih medicinskih i nemedicinskih radnika u toj ustanovi, nije vakcinisalo još oko stotinu osoba.

Iz te bolničke ustanove nema još informacija kako će postupiti prema preporuci Vlade Kantona Sarajevo (KS).

Istovremeno, iz najveće zdravstvene ustanove, Univerzitetsko-kliničkog centra Sarajevo (UKCS) nisu odgovorili na upit RSE kako će postupiti po preporuci Vlade KS-a niti koliko je u toj zdravstvenoj ustanovi nevakcinisanih zdravstvenih radnika.

Kakvo je stanje u ostalim kantonima?

U Domu zdravlja Stari grad Mostar, od 200 zaposlenih, sa obje doze vakcine protiv COVID-a 19 vakcinisalo se oko 80 procenata zaposlenih, naveli su za RSE iz te ustanove.

"Od ovih koji nisu primili vakcine, nekoliko njih nisu mogli da se vakcinišu iz medicinskih razloga. Tu imamo trudnoću i dojilje. Imamo nešto izraženiju imunu bolest i u nekoliko slučajeva nedavno preboljele infekcije. Ukupno gledano, ovo je solidna imuniziranost naših uposlenika", rekao je za RSE, direktor Doma zdravlja Stari grad Mostar Edin Kapetanović.

Dodaje da se u tom Domu zdravlja ne razmišlja o radikalnijim mjerama primoravanja preostalih zdravstvenih radnika na vakcinisanje.

"Ići ćemo načinom da, sve one koji su sposobni medicinski, da ih privolimo da prime vakcinu, da im ukažemo na značaj same vakcinacije za njih same, za ustanovu, a konačno i za širu zajednicu", rekao je Kapetanović.

U nekim zdravstvenim ustanovama, poput Doma zdravlja u Stocu, na jugu BiH, hvale se skoro stoodstotnim procentom vakcinisanih.

"Svi liječnici bili su prvi koji su primili cjepiva i koji su primjerom pokazali da tim cjepivima zaista i vjeruju i da misle da je potrebno da ih prime posebno djelatnici koji dolaze svaki dan u kontakt sa pacijentima", rekao je za RSE direktor stolačkog Doma zdravlja Kazimir Raguž.

Dodaje da za liječnicima u vakcinisanju ne odstupaju ni medicinske sestre ni drugo zaposleno osoblje, te da ima vrlo mali broj zaposlenih koji nisu primili vakcine.

"Radi se o onima koji su na porodiljnim dopustima. Vrlo mali broj, svega par ljudi nije primilo cjepivo, ali nadam se da će, prilikom povratka na posao i oni primiti cjepivo", rekao je Kapetanović, dodavši da podržava ideju da se ograniči kontakt sa pacijentima nezaposlenim zdravstvenim radnicima.

Preporuku Vlade KS-a podržalo i ministarstvo

Preporuku da se nevakcinisanim zdravstvenim radnicima onemogući kontakt sa pacijentima podržao je i Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH, rekavši da svaka vlada u deset kantona u tom entitetu "ima mogućnost da uvodi restriktivnije mjere".

"Smatram pozitivnom mjerom gdje ćemo ograničiti ljudima u zdravstvenom sektoru. Ja bih rekao da je to bitno uraditi uskoro i u socijalnom sektoru i u onim esencijalnim službama, poput obrazovanja policije, vatrogasaca, dakle u jako bitnim javnim sektorima, da ljudi koji rade nemaju mogućnost da naruše zdravlje drugih", rekao je Čerkez u obraćanju novinarima u Sarajevu 8. oktobra.

Nije, međutim, precizirao da li će mjere u tom kontekstu biti provedene na području cijele Federacije BiH.

U RS-u bez odgovora o mjerama prema nevakcinisanim zdravstvenim radnicima

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite u drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, nisu odgovorili na upit RSE, da li se i kakve mjere se planiraju prema zdravstvenim radnicima koji se nisu vakcinisali, niti o kom broju takvih osoba se radi.

Ni u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u RS-u, Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) u Banjoj Luci nisu odgovorili na upit RSE, koliko je nevakcinisanih zaposlenika u toj zdravstvenoj ustanovi.

No, u Domu zdravlja u Derventi, opštini na sjeveru BiH, nije se vakcinisalo oko 10 odsto zaposlenih. Direktor te zdravstvene ustanove Mirko Šaran ističe kako se radi uglavnom o mlađim zaposlenim koji se protive vakcinaciji.

"Najveći dio njih je prebolovao koronu, pa oni ne bi (da se vakcinišu). Vlada neko mišljenje, koje nema utemeljenja, kod mladih ljudi da može biti eventualno problem to u sterilitetu, nerađanju i tako dalje. To, naravno, nije dokazano. Velika većina je, ipak, vakcinisana i mislim da bi trebalo istrajati na toj priči da ljudi koji rade u javnom sektoru, sa ljudima, da bi morali biti vakcinisani", naveo je Šaran za RSE.

I zdravstveni radnici podložni antivakserskim teorijama

"I medicinski radnici su kao i ostali ljudi, čitaju mnogo, dobijaju informacije i od medija i to može mnogo da utiče na određenu zbunjenost i pad motivacije", kometnariše Tamara Todorović iz Društva psihologa RS-a.

"Veliki broj kontradiktornih informacija je kružio i kruži za korona virus i prosto negdje i za imunizaciju", zaključuje ova sagovornica.

Ona dodaje da bi ljekari, prije svega, morali slušati preporuke Svjetske zdravstvene organizacije koje govore o procesu imunizacije.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH objavljenim 11. oktobra, od početka pandemije umrlo je 10.965 osoba koje su bile zaražene korona virusom.

BiH: 275 novih slučajeva COVID-a, 41 smrtni ishod

Nema tačnog podatka koliko je u BiH preminulo ljekara i medicinskih radnika tokom pandemije korona virusa.

U krivičnoj prijavi koju je doktor Bakir Nakaš u ime 24 građanina podnio u martu ove godine Tužilaštvu BiH protiv nadležnih zbog nenabavke vakcina u BiH, navedena su imena 25 ljekara koji su umrli od posljedica zarazom korona virusom.

Saradnja na tekstu: Mirsad Behram