Novi predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske protiv bilo kakve upotrebe ustaškog pozdrava
Izjava novoizabranog predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske Radovana Dobronića kako je ustaški pozdrav "za dom spremni" nedopustiv u bilo kojem obliku, izazvala je oštre reakcije desne opozicije, ali i skeptične komentare dijela struke.
Nevladine organizacije (NVO), pak, pozdravljaju Dobronićev stav.
"Pod tim su pokličem ljudi bili ubijani bez ikakvog povoda i razloga. To je civilizacijsko, a ne ideološko pitanje", obrazložio je Dobronić svoj stav u razgovoru za Jutarnji list.
Desničarski oporbeni Domovinski pokret poručio je odmah Dobroniću "ne diraj u svetinje", podsjećajući da je u ratu u Hrvatskoj početkom devedesetih poginulo preko 700 pripadnika stranačke paravojske HOS Hrvatske stranke prava, koji su taj pozdrav imali u svom simbolu na uniformi.
Sudac Visokog prekršajnog suda Ivan Turudić kazao je, pak, medijima da je to par exellence ideološko pitanje i da će - jer se korištenje ustaškog pozdrava i znakovlja kažnjava prekršajno, a ne kazneno - prekršajni slučaj teško doći pred Vrhovni sud.
Što poručuju iz Antifašističke lige?
"U pravu su i Dobronić i Turudić", kazao je za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednik Antifašističke lige Hrvatske Zoran Pusić, koji kaže da upravo oštra reakcija desnice govori da se radi i o ideološkom pitanju.
"Jasno je da je ideološko pitanje nešto što bi u normalnoj zemlji trebalo biti civilizacijsko. Mislim da je to što je Dobronić rekao važno, jer je - kako je to kod nas ideološko pitanje - najvažnija stvar promjena javnog mnijenja. I kada se to stvori, a predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske sigurno ima veliki utjecaj na to, onda će se to riješiti", ocijenio je Pusić.
Možda vas zanima: Na Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj o partizanima i kardinalu Stepincu
Dobronić je 25. listopada na novinarsko pitanje iznova komentirao svoj stav kako je ustaški pozdrav nedopustiv u bilo kojem obliku i da je to civilizacijsko pitanje.
"Nema se što tu dalje razgovarati. Rekao sam točno ono što je. To nije nikakvo ideološko pitanje. Trebamo slijediti primjere svih razvijenih zemalja. Znači, sve stranke lijeve i desne, koje sudjeluju u parlamentarnom životu, ne smiju imati nikakvog problema sa osudom svih simbola koji se povezuju sa sistemom koji je bio za vrijeme NDH (Nezavisne Države Hrvatske). To nema nikakve veze s Hrvatskom i nemam potrebe na to više uopće gubiti vrijeme", kazao je Dobronić novinarima.
Pusić nije želio špekulirati kada će javno mnijenje shvatiti da su ustaški pozdrav i znakovlje nedopustivi.
"Ne znam kada će se to dogoditi. Mi, aktivisti nevladinih organizacija, to pokušavamo već 30 godina, ali očito nemamo dovoljno utjecaja", konstatirao je Pusić.
Ko je Radovan Dobronić?
Radovan Dobronić izabran je za predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske 15. listopada 2021. godine na prijedlog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Za njega je glasalo 120 od 123 pristupna zastupnika. Protiv su bili samo zastupnici desničarskog oporbenog Domovinskog pokreta.
Dobronić je postao šire poznat i pridobio simpatije šire javnosti nakon što je kao sudac Trgovačkog suda u Zagrebu 2013. godine u suđenju za kredite sa valutnom klauzulom u švicarskim francima presudio u korist korisnika kredita, a protiv poslovnih banaka.
Dobronić je rođen 1960. godine u Čakovcu, 1985. godine u Zagrebu je završio Pravni fakultet, a od 1996. godine je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu.
Uporaba ustaškog pozdrava u praksi
Unazad godinu dana manjinski zastupnici u Hrvatskom saboru uz potporu lijeve opozicije zagovarali su da se u Kazneni zakon ugradi sankcioniranje ustaške simbolike i pozdrava, ali vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je odgovorila da je postojeće zakonsko rješenje sasvim zadovoljavajuće.
U veljači 2018. godine je posebno Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, formirano na inicijativu premijera Andreja Plankovića, koje su mediji prozvali Vijećem za suočavanje s prošlošću, kazalo kako je postojeća zakonska zabrana ustaškog pozdrava i ustaškog znakovlja kao protuustavnog dobro rješenje.
Naznačeno je pri tom da je iznimno dopušteno taj pozdrav koristiti na obilježavanjima pogibije ili akcija u kojima su početkom devedesetih sudjelovali pripadnici HOS-a koji su taj pozdrav imali u oznaci na uniformi. Takva nekonzistentna preporuka poštuje se do danas.