Sa tridesete obljetnice pada Vukovara poziv Srbiji da riješi pitanje nestalih

U Vukovaru je obilježena trideseta obljetnica sloma hrvatske obrane grada u ratu u Hrvatskoj 1991. godine. Srbija treba odgovoriti na pitanje o sudbinama onih koji se još vode kao nestali iz Vukovara, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković. Vijenac na Ovčari položio je i bošnjački član bh. Predsjedništva Šefik Džaferović.

Tradicionalnom kolonom sjećanja od vukovarske bolnice do mjesta masovnog zločina na Ovčari i polaganjem vijenaca na Ovčari obilježena je u Vukovaru trideseta obljetnica sloma hrvatske obrane grada i ulaska JNA (Jugoslavenske narodne armije), lokalne paravojske i paravojske iz Srbije. Nakon toga uslijedili su masovni ratni zločini.

Hrvatska još uvijek traga za nešto manje od 400 nestalih u Vukovaru 1991. godine.

„Tražimo podatke od onih koji to imaju, a to su vlasti Srbije. To je pitanje koje je tema svakog susreta predstavnika Hrvatske i Srbije na svim razinama,“ kazao je u Vukovaru premijer Andrej Plenković.

„Mislim da u zadnje vrijeme postoje signali političke volje da se napravi iskorak, ali s obzirom na iskustva koja smo imali, oprezni smo u analizi tih najava i tek kada budemo imali konkretne dokaze s podacima koji nisu već poznati hrvatskim vlastima, tada ćemo moći reći da smo napravili korak unaprijed. Jasno je da pitanje nestalih predstavlja dio obaveza koje Srbija mora ispuniti na putu prema Europskoj uniji i to ćemo uvijek vrlo jasno isticati”, poručio je Plenković.

Bez oglašavanja zvaničnika u Srbiji

Predstavnici vlasti Srbije se na tridesetu godišnjicu pada Vukovara nisu oglašavali.

Saopštenje je uputila Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV), koja nema predstavnike u republičkom parlamentu. Lider te partije Nenad Čanak izjavio je da ruševine u Vukovaru, gradu u komšiluku Vojvodine, "upozoravaju na pogubne posledice nacionalizma i fašizma".

"Grad na Dunavu, nekada složna višenacionalna sredina, postao je žrtva nacionalističke i velikodržavne politike Slobodana Miloševića. Sa druge strane, stajao je šovinizam Franje Tuđmana", naveo je Čanak u saopštenju.

U na fasadi jedne zgrade u centru Novog Sada, najvećeg grada u Vojvodini, 18. novembra je osvanuo grafit "Novosadski korpuse, stidi se“. Novosadski korpus Jugoslovenske narodne armije (JNA) predvodio je operacije oko Vukovara 1991.

Poruke iz Vukovara

U vukovarskoj koloni, brojnijoj nego prošle također epidemijske godine su preživjeli branitelji Vukovara, obitelji poginulih i onih koje se još vodi kao nestale, izaslanstva stradalničkih udruga i hrvatskih gradova, brojni građani, vrh hrvatske politike, ali i bošnjački član bosansko-hercegovačkog Predsjedništva Šefik Džaferović.

“Iako je proteklo 30 godina, slike barbarskog razaranja grada još su svježe. Te slike, kao i apeli za pomoć obišli su svijet, ali ljudi tada odgovorni u svijetu nisu prepoznali šta se dešava i nisu reagirali. Zlo – velikosrpska agresija – kasnije se proširila i na BiH. Izvršeni su masovni zločini i sve je kulminiralo genocidom u Srebrenici. Ovo je poruka i za današnje vrijeme u regionu – da treba na vrijeme odvraćati zlo,” poručio je Džaferović.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović se koloni pridružio u društvu vukovarskog gradonačelnika, inače predsjednika oporbenog desničarskog Domovinskog pokreta Ivana Penave, koji je pred polazak kolone iznova prozvao hrvatsku državu zbog neprocesuiranja onih koji su vodili napad na Vukovar 1991.

„Ogromna je sramota da Generalštab JNA kao nalogodavac nije pred hrvatskim pravosuđem odgovarao za Vukovar sravnjem sa zemljom i tisuće ubijenih Vukovaraca,“ kazao je Penava.

Plenković je kazao kako su podnesene optužnice protiv cijelog vrha JNA, protiv zapovjednika i protiv pojedinaca.

„Ima onih presuda koje su donesene u odsutnosti, a ima i procesa koji traju. Nažalost, dio onih koji su počinili ratne zločine nije dostupan hrvatskom pravosuđu i to je problem s kojim se suočavamo stalno ali ćemo nastaviti pravnim putem goniti one koji su odgovorni za smrt brojnih branitelja Vukovara i brojnih i civila,” najavio je hrvatski premijer.

U koloni sjećanja je zajedno sa drugim članovima Vlade bio i potpredsjednik Vlade iz redova srpske manjine Boris Milošević. Na novinarsko pitanje komentirao je činjenicu da su u Vukovaru djeca i dalje etnički podijeljena – od vrtića do osnovnih i srednjih škola.

“Tu treba poslušati što kažu roditelji, poslušati i struku i onda vidjeti što je najbolje. Mi kao politika ne smijemo prelomiti stvar preko koljena, nego pružiti ruku pomoći građanima koji ovdje žive da prevladaju postojeće probleme. Stanje nije idealno, ali ja sam siguran da nije ni tako crno kao što se u medijima prikazuje ili kako misle ljudi koji ne žive u Vukovaru,” kazao je Milošević.

Epidemiološke mjere i ustaški pozdrav

Iako je najavljeno strogo pridržavanje epidemioloških mjera, ogromna većina sudionika kolone nije imala maske niti se držala distance. Također, veterani stranačke milicije HOS bili su u koloni sa ratnim zastavama na kojima je u grbu i ustaški pozdrav. On jest zakonom zabranjen i kažnjiv, ali ga se na tragu preporuka Vladinog vijeća za suočavanje s prošlošću u ovakvim situacijama tolerira.

Opsada Vukovara

Opsada Vukovara trajala je tri mjeseca, od sredine kolovoza do 18. studenog 1991. godine. Za to vrijeme, prema evidencijama JNA, na Vukovar je ispaljeno 1,5 milijun granata kalibra većeg od 100 mm i više od pet milijuna granata kalibra ispod 100 mm. Bačeno je i 2.500 avionskih bombi od po 250 kilograma.

Grad je branilo ukupno 1.800 ljudi. U ta tri mjeseca i u danima nakon ulaska JNA i paravojnih postrojbi u grad poginulo je ili ubijeno 2.717 osoba, a prema podacima udruge “Vukovarske majke” kao nestale se vodi još 386 osoba iz Vukovara kojima se trag gubi ujesen 1991. godine.

Nakon pada grada samo iz vukovarske bolnice su odvedene najmanje 264 osobe – ranjenici, hrvatski policajaci i vojnici i civili – i ubijene na poljoprivrednom dobru Ovčara nedaleko grada.

Tamo je pronađeno 200 posmrtnih ostataka, ali za posmrtnim ostacima 64 osobe koji su vjerojatno premješteni u sekundarnu grobnicu još se traga. Za ratne zločine u Vukovaru u Hagu su osuđeni oficiri JNA Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin, ali nitko od vojnog vrha JNA.

Na današnji dan 18. studenog obilježva se u Hrvatskoj Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Istog dana 1991. godine postrojbe JNA pod zapovjedništvom Ratka Mladića i paravojne postrojbe lokalnih Srba i dobrovoljaca iz Srbije slomile su obranu sela Škabrnja nedaleko Zadra i u jednom danu ubile 63 osobe, od toga 48 civila, a ubijanje je nastavljeno i sljedećih dana. Službena komemoracija održana je i u Škabrnji.