Komšić najavio krivičnu prijavu zbog zaključaka RS o prenosu nadležnosti
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić najavio je podnošenje krivične prijave zbog zaključaka Narodne skupštine entiteta Republika Srpska (RS) o prenosu nadležnosti sa države na entitet.
Komšić je, u razgovoru za FENU 15. decembra, rekao da će krivičnu prijavu podnijeti čim zaključci budu objavljeni u Službenom glasniku RS.
Dodao je da će se posebno razmotriti krivična prijava protiv zvaničnika koji su na čelu institucija koji su pisali entitetske zakone kojima se derogiraju državni zakoni, jer osobe iz izvršnih organa nisu obuhvaćene imunitetom.
Vrlo važnim je nazvao potrebu da se u odgovoru na napade na ustavni poredak i državu ispoštuje redosljed institucionalnih koraka, jer odgovor na ovakve postupke mora biti institucionalan.
„Niži organi vlasti nemaju nikakvu ustavnu mogućnost da derogiraju državne zakone, pa prema tome jasno je da se radi o napadu na državu“ , rekao je Komšić.
Komšić navodi da mu nije jasno zašto Tužilaštvo BiH još nije postupilo po službenoj dužnosti da procesuira osobe koje su odgovorne za „otvoreni napad na ustavni poredak“.
Komšić navodi da bi istragom trebao biti uključen i član Predsjedništva BiH MiloradaDodik, jer je on inicijator "kriminalne grupe koja se udružila u činjenju protivzakonitih radnji".
Skupština RS usvojila je 10. decembra pet zaključaka o prenosu nadležnosti s nivoa države BiH. Tiču se Oružanih snaga BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, Obavještajno-sigurnosne agencije i Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Tvrde da je riječ o „vraćanju“ nadležnosti.
To nije u skladu s Ustavom BiH, kojim su definirane nadležnosti države i obaveza entiteta da nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiji je Ustav dio, nastavi s prijenosom nadležnosti.
Ustav kaže da oba entiteta moraju biti suglasna da bi se nadležnosti prenijele na državni nivo ili formirale državne institucije. Mogućnost mijenjanja zakona o državnim institucijama ima isključivo Parlament BiH i visoki predstavnik.
Komšić je pozdravio i zaključke Savjeta ministara vanjskih poslova Evropske unije, kao i činjenicu da je to tijelo, kako navodi, "odbacilo amandmane o takozvanoj konstitutivnosti, koji su traženi da se uvrste u zaključke, a u kontekstu izborne reforme u BiH".
„Time je još jednom potvrđeno da ne govorimo u prazno da je princip takozvane konstitutivnosti naroda suprotan evropskim vrijednostima i evropskim pravnim standardima, što je također istaknuto u presudama Evropskog suda za ljudska prava, a naročito u presudi Zornić, koja se možda baš upravo iz tog razloga od pojedinih političkih aktera nastoji gurnuti u stranu“, naveo je Komšić.
Presudom u slučaju Zornić, ističe Komšić, Evropski sud jasno kaže da u BiH nema potpune demokratije nego je ona ograničena postojanjem konstitutivnosti, te se nalaže Bosni i Hercegovini da kroz reformu Ustava osigura potpunu demokratiju.