Zbog sigurnosnih razloga otkazana Milanovićeva posjeta BiH
Otkazana je posjeta predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića Bosni i Hercegovini (BiH) i sudjelovanje na obilježavanju godišnjice humanitarnog konvoja “Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu”, saopćeno je iz ureda predsjednika Hrvatske u nedjelju, 19. decembra.
Milanovićeva posjeta srednjoj BiH koja je bila planirana za 19. decembar otkazana je zbog, kako je navedeno, sigurnosnih razloga.
"Odluka o otkazivanju posjeta temelji se na sigurnosnoj procjeni nadležnih institucija Republike Hrvatske. Predsjednik Milanović izražava žaljenje što neće sudjelovati na obilježavanju ovog, za Hrvate Lašvanske doline, važnog događaja, a organizatorima obilježavanja upućuje snažnu potporu i zahvalnost što čuvaju uspomenu na humanitarni konvoj 'Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu", kaže se u saopćenju.
Hrvatski predsjednik Milanović trebao je 19. decembra boraviti u Novoj Biloj i Travniku, u srednjoj BiH, povodom obilježavanja 28. godišnjice humanitarnog konvoja “Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu”.
Ovaj konvoj krenuo je iz Zagreba prema srednjoj Bosni 10. decembra 1993. godine. U 99 šlepera dopremljeni su hrana i lijekovi bolnici u Novoj Biloj, u vrijeme oružanih sukoba između Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Ovo je trebala biti druga Milanovićeva posjeta BiH, otkada je 2020. godine preuzeo dužnost predsjednika Hrvatske.
Milanović: Hrvatima ukradeno pravo biranja člana Predsjedništva BiH
U julu je boravio u višednevnoj radnoj posjeti gradovima u centralnoj i južnoj BiH. Tada se sastao sa čelnicima lokalnih vlasti, porodicama žrtava rata, te predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora u BiH.
Od početka predsjedničkog mandata do sada, Milanović nije bio u službenoj posjeti Sarajevu.
Oštre reakcije javnosti u BiH i regiji izazvale su njegove nedavne izjave u vezi s genocidom u Srebrenici, koji su srpske snage počinile nad Bošnjacima u julu 1995. godine.
Milanović je u izjavi novinarima početkom decembra izjavio kako u Srebrenici jest bio genocid, ali da onda za teže zločine treba izmisliti novi naziv.
"Poštujem tuđu žrtvu, ali nije sve isto. Ako sve bude genocid moramo naći drugo ime za ono što su nacisti napravili Židovima u Drugom svjetskom ratu. Nije svaka žrtva, to je relativiziranje", kazao je u izjavi od 6. decembra i istaknuo da je za žrtve bitna pravda.
Milanovićev istup osudili su političari i predstavnici udruženja koja okupljaju porodice žrtava i svjedoke genocida iz BiH.
Bosanskohercegovački političar Enver Bijedić podnio je 10. decembra Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu zbog, kako je naveo, grubog umanjivanja zločina genocida u Srebrenici.
Bijedić je naveo da Milanovićeve izjave “za direktnu posljedicu imaju uznemiravanje i stvaranje dodatnih nacionalnih netrpeljivosti među građanima BiH.
Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je krajem jula dopunio Krivični zakon BiH koji predviđa kazne zatvora od šest mjeseci do pet godina za onoga ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom.
Snage Vojske Republike Srpske su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile su oko 8.000 muškaraca i dječaka. Do sada su identificirani
posmrtni ostaci 6.955 osoba.
Za genocid u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.