Godinu od potresa u Petrinji i dalje ruševine
Godinu dana nakon potresa na širem prostoru Petrinje, Gline i Siska koji je oštetio 40.000 kuća i odnio osam života - hrvatski državni vrh obišao je teren.
U situaciji kada su obnovljene samo one kuće gdje se u obnovu krenulo privatnom inicijativom ili iz donacija, a država je popravila tek 1.100 lakše oštećenih objekata, i kada više 5.500 ljudi živi u kontejnerima, montažnim i kamp-kućicama, premijer Andrej Plenković mogao se pohvaliti samo planovima, ali ne i ostvarenjima.
"Jučer [28. prosinca] je raspisan natječaj za izgradnju deset višestambenih zgrada u Petrinji, Glini i Topuskom sa 150 stanova, prije nekoliko dana raspisan je natječaj za izgradnju 90 zamjenskih obiteljskih kuća, u siječnju će biti natječaj za dodatnih 60 kuća. Dinamika obnove ubrzava i na taj način ćemo izići u susret očekivanjima naših građana", kazao je Plenković nakon sjednice Kriznog stožera za uklanjanje posljedica potresa održane u Petrinji.
Milanović ponovno solira
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nije išao zajedno sa Vladinim izaslanstvom, već vlastitom rutom.
Obilazio je isključivo građane na potresom pogođenim područjima, a na njihove pritužbe odgovarao je porukama da "ima tko je nadležan", da treba zanemariti preporuke konzervatora i pojednostavniti procedure, i da je Vlada zakazala u kriznom upravljanju.
"Ljudi se bore sa nekakvim dozvolama u zaseoku Majskoj Poljani kao da grade interpolaciju na Times Squareu u New Yorku! Pa to je Majska Poljana! Trebalo je sve već uglavnom biti gotovo ili u visokoj fazi realizacije, jer novaca ima. Kažem, ovo je problem organizacije i upravljanja krizom", kazao je Milanović novinarima.
Plenkovića dočekao prosvjed
Andreja Plenkovića, koji je na to odgovorio da Milanović po običaju "prodaje bozu", u Petrinji je dočekao i prosvjed nekoliko desetaka pripadnika udruge "Petrinjsko proljeće", bliske desnoj opoziciji - Domovinskom pokretu i Mostu.
Prosvjednici su zviždali, vikali "hoćemo obnovu", nosili transparente "Ne želim rasti u ruševinama", "Petrinja zaslužuje više" i druge, a u jednom trenutku metar od Plenkovića pala je i bačena gruda snijega.
Premijer je kazao kako je "normalno da je dio ljudi nezadovoljan, da poštuje tu poruku i da ju je čuo". Kasnije je kratko i razgovarao sa predstavnicama udruge "Petrinjsko proljeće".
Kako ide obnova?
Koordinatorica Srpskog narodnog vijeća u Glini Ljuba Vrga na terenu je od prvih dana nakon potresa.
Ona u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) vjeruje da će obnova krenuti ozbiljnijim tempom, ali kaže kako ljudima na potresom pogođenom području nije lako, pogotovo onim starijima.
"Mora se učiniti mnogo više. Ja vjerujem da se to hoće učiniti, ali ljudima koji su u kontejnerima i koji su u problemu, a posebno koji su starije životne dobi - njima je svaki dan težak na svoj način", navodi Vrga.
Na pitanje RSE - zar se ne može starije ljude zbrinuti u kolektivnom smještaju, u Lječilište Topusku ili nešto slično - Vrga odgovara: "Može, ali to su starci koji jednostavno ne žele napuštati svoje kuće".
Uložene milijarde kuna pomoći
Vlada i Stožer Civilne zaštite predstavili su u Petrinji i prezentaciju o ključnim postignućima i planovima u procesu obnove potresom pogođenih područja.
Prema podacima, u ublažavanje posljedica od potresa uloženo je više od milijarde kuna (135 milijuna eura), a više od 2,4 milijarde kuna (320 milijuna eura) osigurano je kroz Fond solidarnosti Europske unije (EU).
Dodatno, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za sveobuhvatnu obnovu osigurano je 4,4 milijarde kuna (750 milijuna eura), a zajmom od Svjetske banke 200 milijuna dolara.
Prioritet - povratak ljudi u svoje domove
Do sada je uklonjeno 458 uništenih objekata uklonjeno, dok ih je devet još u postupku. Točno 5.666 građana smješteno je u 2.410 mobilnih kućica, a 260 osoba smješteno je u 93 državna stana te im država financira najamninu.
Kao ključna postignuća i planovi u procesu obnove navodi se da je obnovljeno 1.108 obiteljskih kuća, čime je osiguran povratak 6.674 osoba. Trenutno se obavljaju radovi na 887 kuća.
Spora obnova Petrinje šest mjeseci nakon potresa
Bez diskriminacije u obnovi Hrvatske nakon potresa
Za nekonstrukcijsku obnovu predano je 8.180 zahtjeva, a za 3.630 kuća su sklopljeni ugovori o obnovi. Po pitanju konstrukcijske obnove izrađeno je 420 zaključaka te je u tijeku izrada projektne dokumentacije, nakon čega slijedi javna nabava za izvoditelje radova.
Kao prioritet u narednom razdoblju navodi se povratak 5.666 ljudi u privremenom smještaju u njihove domove, a to se planira izgradnjom 1.000 zamjenskih obiteljskih kuća te 800 višestambenih jedinica, kao i konstrukcijskom obnovom 1.000 obiteljskih kuća.
U gospodarskoj obnovi ključni su dovršenje auto-ceste Zagreb – Sisak gdje se planira izgraditi još 17 kilometara na relaciji Lekenik – Sisak, a u sustavu potpora predlaže se poticajna rješenja da investicija vrijedna primjerice 3,5 milijuna kuna (465.000 eura) ima čak milijun kuna pogodnosti više nego takva investicija u drugom dijelu Hrvatske.
Potres koji se osjetio i u susjedstvu
Potres jačine 6,2 po Richterovoj ljestvici 29. prosinca 2020. godine pogodio je područje Petrinje, Gline i Siska, a osjetio se i u Sloveniji i Bosni i Hercegovini.
Stradalo je osam osoba, a oštećeno je više od 40.000 kuća i zgrada. Ukupna procijenjena vrijednost šteta iznosi gotovo 42 milijarde kuna (5,6 milijardi eura).
Osim infrastrukturnih oštećenja glavni potres i još 5.000 naknadnih potresa nakon njega otvorili su i 149 urušenih vrtača, 16 klizišta i 14 likvefakcijskih zona.
Više od 1.700 inženjera i statičara Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo pregledalo je sve prijavljene građevine i njih 4.886 označeno je crvenim oznakama – za rušenje, opasno po život, 8.812 sa žutim - potrebne ozbiljne popravke i i 26.215 objekata sa zelenom oznakom – sigurno za stanovanje, potrebne tek manje popravke.