Ekonomsku krizu Crna Gora dočekala bez robnih i rezervi nafte

Globalnu krizu snabdijevanja energentima i osnovnim životnim namirnicama, izazvanom ratom u Ukrajini, Crna Gora je dočekala bez postojanja robnih ali i rezervi nafte i njenih derivata.

Vlada nije pokušala ni interventnim uvozom da riješi problem roba kojih je na tržištu sve manje i kojima na dnevnom nivou skaču cijene.

Posljedica toga je da su sve vrste goriva u Crnoj Gori dostigle istorijski cjenovni maksimum, a cijene osnovnih životnih namirnica kao što su žitarice, ulje i šećer takođe na najvišem nivou sa tendencijom povećanja.

Cijena dvije vrste eurosupera od ponoći je 1,74 , odnosno 1,78 eura a eurodizel 1,74 eura po litru. Lož ulje je takođe na rekordno visokom nivou 1,67 eura.

Državne robne rezerve Crna Gora je ukinula 2003. godine pod obrazloženjem da su  neisplative. Kao supstitut je usvojen Zakon o interventnim nabavkama koji je trebalo da omogući hitnu intervenciju države u slučaju globalnih poremećaja na tržištu goriva i osnovnih namirnica.

Za razliku od većine evropskih i država regiona, Crna Gora nije u stanju da interveniše na spoljne šokove kao što su dramatični skok cijena nafte i njenih derivata, hrane, roba i usluga, koje su prvobitno rasle zbog pandemije korona virusa a onda i zbog rata u Ukrajini.

To u razgovoru sa Radio Slobodna Evropa kaže Miro Blečić, posljednji direktor robnih rezervi Crne Gore koje su ukinute prije gotovo dvadest godina.

Blečić navodi da činjenica, da Crna Gora nema robne rezerve, njenu ekonomiju i građane dovodi u veoma nepovoljan položaj u svijetlu globalne ekonomske krize izazvane ratom u Ukrajini.

"Robne rezerve znače sigurnost u ovakvim okolnostima i za stanovništvo i za privredu jer obezbjeđuju neophodne namirnice i energente iz državnih izvora. Njihovim ukidanjem izgubili smo faktor stabilnosti i sada nijesmo u poziciji da intervenišemo kako bi preduprijedili negativne posledice globalnih kriza koje su sve češće", kazao je.

Državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja Milena Lipovina Božović kazala je da Crna Gora ima zaliha hrane i goriva za naredna dva-tri mjeseca.

Zašto Crna Gora nema rezerve nafte?

Vlada Crne Gore je u aprilu 2021. godine objavila nacrt Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, čiji je cilj da uredi postupanje države u slučaju poremećaja snabdijevanja Crne Gore tim energentima.

Međutim taj Zakon nikada nije stigao do Skupštine Crne Gore gdje je trebalo da bude usvojen.

Jedna od preporuka iz pregovaračkog poglavlja 15 – energetika, je implementacija ovog Zakona od 1. januara 2023. godine. Međutim i dalje je neizvjesno kada će Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima biti usvojen.

Crna Gora je i do sada mogla da ublaži veoma negativne efekete po građane i ekonomiju koje je izazvalo poskupljenje nafte i naftnih derivata na globalnom tržištu, smatra Miodrag Vujović iz organizacije KOD.

On za RSE kaže da je Vlada još prošle godine mogla da formira rezerve nafte što je i jedna od obaveza u okviru pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. To se, kako ističe Vujović, nije desilo pa sada trpimo vrlo negativne posljedice:

"Prema tim energetskim bilansima, procijenjeni nivo propisane rezerve kreće se oko 55 miliona litara euro dizela što bi potkrijepilo ukupne tromjesečne potrebe našeg društva u normalnim okolnostima. Taj posao još nije završen a rok koji nam je Brisel dao je do kraja ove godine".

Vujović odgovornost za izgubljeno vrijeme pripisuje upravo Vladi i institucijama.

"Dakle mi trenutno nemamo te naftne rezerve iako našu državu i vlast ništa nije sprječavalo da taj posao završe  prošle godine kada su cijene nafte već počele da se otimaju kontroli. Problem je što mi u vlasti nemamo ljude koji gledaju dalje od dnevne politike i ne mogu da predvide krize i globalna dešavanja i kako će to na nas da utiče", objašnjava.

Da je država reagovala na vrijeme građani bi gorivo iz državnih naftnih rezervi plaćali po starim cijenama, a porodica koja je mjesečno za gorivo davala 100 eura sada ne bi morala da izdvaja dva puta toliko.

Od nadležnih institucija, Uprave carina i Ministarstva kapitalnih investicija ni nakon dva dana nijesmo uspjeli dobiti odgovor koji su glavni snadbjevači Crne Gore naftom i njenim derivatima.

Iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore rečeno nam je da se gorivo doprema, preko Luke Bar, iz mediteranskih zemalja: Grčke, Italije, Francuske, Albanije, Saudijske Arabije i Hrvatske.

Goriva u Hrvatskoj iznova poskupjela

Vujović smatra da je Crna Gora poprilično zakasnila sa reakcijom na negativna globalna kretanja u vezi sa naftom ali da ipak treba što prije da formira svoje naftne rezerve:

"Ako smo sada zakasnili to ne znači da treba da zakasnimo za neku novu pandemiju ili rat jer se nikada ne zna kada bi problem mogao da nastane."

Priča o robnim rezervama aktualizovane tek nakon invazije Rusije

Na dan kada je počela vojna invazija Rusije na Ukrajinu, 24. februara Vlada Crne Gore je usvojila "informaciju o potrebi  da se fromiraju robne rezerve" i zadužila Ministarstvo ekonomskog razvoja da izradi Studiju o opravdanosti formiranja robnih rezervi.

Kao moguće rješenje Vlada je navela formiranje robnih rezervi u inostranstvu čiji je glavni nedostatak pravovremeno dopremanje  u slučaju nepredviđenih okolnosti kao što su zemljotres, pandemija, ratno stanje…

Drugo rješenje je, da država unaprijed nabavi robne rezerve i skladišti ih u Crnoj Gori, ali se kao problem pojavljuje angažovanje dodatne kvalifikovane radne snage i formiranje posebne institucije koja bi se bavila ovim pitanjem.

"Treće rješenje bi se odnosilo na kombinaciju dva prethodna, pri čemu skladišta rezervi ne bi bila u samoj zemlji ali bi se cjelokupni postupak vodio iz Crne Gore", navedeno je u Vladinoj Informaciji od 24. februara nakon čega je krenulo povećanje cijena gotovo svih roba.

Blečić smatra da ipak nije kasno za ponovno uvođenje sistema državnih robnih rezervi navodeći da su globalne krize sve češće i duže:

"Bilo je pitanje vremena kada će nadležni shvatiti da je ukidanje sistema robnih rezervi prije gotovo dvije decenije bilo velika greška. Što prije obnovimo robne rezerve to će nam biti bolje jer svjedoci smo da je stepen neizvjesnosti u svijetu sve veći."

Crna Gora iz Srbije uvozi oko 90 posto poljoprivrednih proizvoda, kao što su brašno, pšenica, kukuruz i ulje koje čine robne rezerve.

Iz Ministarstva poljoprivrede Crne Gore nisu odgovorili na pitanja RSE, da li Vlada ima alternativu za uvoz, ukoliko Vlade Srbije ostane pri odluci o privremenoj zabrani izvoza osnovnih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda.

Vladine odluke neprimjenjive bez Skupštine

Crna Gora, osim što nema rezervi, ima problem i da implementira Vladine odluke o zamrzavanju cijena osnovnih životnih namirnica i smanjenju akciza na gorivo, jer je blokiran rad Skupštine u kojoj te odluke moraju da se usvoje da bi bile primijenjene.