Francuzi biraju predsjednika
Francuzi glasaju danas u prvom krugu predsjedničkih izbora koji će odrediti ko će upravljati drugom po veličini ekonomijom Evropske unije (EU) i njenom jedinom članicom sa stalnim sjedištem u Vijeću sigurnosti UN-a, dok rat bjesni na pragu EU.
Aktuelni predsjednik Emmanuel Macron favorit je u anketama. Ali njegova predviđena margina pobjede je mnogo manja nego kada je izabran 2017. i suočava se sa oštrom konkurencijom Marine Le Pen iz krajnje desnice.
Ako pobijedi, Macron bi bio prvi francuski predsjednik od Jacquesa Chiraca 2002. koji je osvojio drugi mandat nakon što su desničar Nicolas Sarkozy i socijalist Francois Hollande vladali samo jedan.
Čak i ako uspije dobiti drugi mandat, tijesna pobjeda mogla bi biti loša za Macronovu sposobnost da provede reforme, jer bi njegova centristička stranka La Republique en Marche (LaRem) tada morala da se bori za pobjedu na parlamentarnim izborima u junu, prenosi Reuters.
O čemu birači zapravo odlučuju?
Istraživanja javnog mnijenja pred izbore pokazala su da je kupovna moć najveća briga birača, usred ogromnog povećanja cijena energenata i rastuće inflacije. Le Pen je svoju kampanju uspješno fokusirala na to, prenosi Reuters.
Izborna kampanja je počela u jeku rata u Ukrajini. Ankete su pokazale da je to bio početni podsticaj za Makrona, koji je kasnije splasnuo.
Istraživanja su takođe pokazala da su birači nezadovoljni Macronovom ekonomskom politikom, ali je nezaposlenost na najnižem nivou u posljednjih nekoliko godina i ispitanici ne misle da bi bilo koji od njegovih protivnika prošao bolje.
Način na koji se Macron nosio s pandemijom korona virusa takođe može igrati ulogu, u vrijeme kada su ograničenja u velikoj mjeri ukinuta, ali broj slučajeva COVID-19 ponovo raste.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da mnogi nisu sigurni za koga će glasati, a izlaznost bi mogla biti mnogo manja nego inače, što bi dodalo još više neizvjesnosti.
Ostali kandidati gotovo bez šansi
Ankete su nedjeljama upućivale na to da Makron vodi u prvom krugu ispred Le Pen, te da bi oboje trebalo da idu u drugi krug.
Treće mjesto ankete su davale Jean-Lucu Melenchonu, vođi krajnje lijeve Nepokorene Francuske (LFI).
Drugi na ljevici, kandidati Zelenih i komunista nisu privukli pažnju birača, dok će socijalistička kandidatkinja Anne Hidalgo, gradonačelnica Pariza, po projekcijama teško dobiti i dva posto glasova.
Valerie Pecresse, kandidatkinja Republikanca, stranke bivših predsjednika Chiraca i Sarkozyja, izgleda da takođe nije u igri nakon kampanje koja nikada nije dobila na zamahu.
Krajnji desničar Eric Zemmour prošle se godine senzacionalno uključio u kampanju, ali je s vremenom posustao, a analitičari kažu da je zapravo pomogao Le Pen koja u odnosu na njega ostavlja umjereniji utisak.
Izazovi za novog predsjednika
Pobjednik izbora u Francuskoj će morati da se izbori sa pitanjem ruske invazije na Ukrajinu i posljedicama po cijelu Evropu. Sada kada je Britanija napustila EU, Francuska je glavna vojna sila bloka.
To je također neosporno druga najveća ekonomija u EU, a izlazak Angele Merkel s mjesta njemačke kancelarke dao je Macronu istaknutiju ulogu u Evropi.
Sljedeći francuski predsjednik će se suočiti i sa rastućim javnim deficitom kako bi se uhvatio u koštac s uticajem pandemije, sa penzionim sistemom za koji mnogi kažu da treba reformirati, i potezima za reindustrijalizaciju Francuske.
Rekonstrukcija i desnice i ljevice u zemlji takođe će zavisiti od toga kako će proći predsjednički i parlamentarni izbori.
Nakon prvog kruga izbora 10. aprila, u drugi krug idu dva kandidata sa najviše glasova.
Novi predsjednik stupa na dužnost najkasnije do 13. maja.
U Francuskoj već u junu, 12. i 19., slijede i parlamentarni izbori.