Macron i Le Pen u finalnoj borbi za predsjedničku poziciju

Francuzi su u nedjelju započeli glasanje na izborima koji će odlučiti hoće li proevropski, centristički predsjednik Emmanuel Macron zadržati svoj posao ili će ga smijeniti krajnje desničarska euroskeptična Marine Le Pen, što bi predstavljalo politički potres, javljaju agencije.

Biračka mjesta širom Francuske su otvorena u 8:00 sati i zatvorit će se u 20:00, kad se očekuju početne projekcije o rezultatima.

"Svako od njih ima veliku slabost", rekao je Bernard Sananes iz anketara Elabe.

"Emmanuela Macrona smatra arogantnim više od jednog od dva glasača, a Marine Le Pen ostaje zastrašujuća za polovinu njih."

Emmanuel Macron Le Pen ostali su u utrci za šefa države, jednako kao i 2017. godine, ali ovaj put u vrijeme velikih unutrašnjih i vanjskopolitičkih izazova.

Rezultati tri ankete o namjerama glasača u drugom krugu predsjedničkih izbora pokazali su da aktuelni predsjednik Francuske Macron ima veću podršku nego što je bilo uoči prvog kruga izbora 10. aprila.

Anketa Ipsosa pokazala je da je Macrona podržava 56,5 posto birača, što je 3,5 posto više u odnosu na rezultate anketa provedenih 8. aprila, uoči prvog kruga izbora koji su održani 10. aprila.

Ankete agencije Opinionway i Ifop također su pokazale da Macron ima veću podršku birača nego uoči prvog kruga glasanja 10. aprila.

Macron, proevropski centrista, bio je vodeći poslije prvog kruga glasanja 10. aprila i predvodi i po kasnijim istraživanjima javnog mnjenja.

Međutim, njegova protivkandidatkinja Le Pen, nacionalistkinja i protivnica imigracije, ove godine je igrajući na kartu inflacije u državi dobila veću podršku birača nego 2017. godine. Tada je izgubila sa 34 odsto glasova prema Macronovih 66 odsto.

U duelu u srijedu, nekoliko dana prije izbora, Macron je oštro napao Le Pen zbog njenih veza s Rusijom i njene sumnje u Evropsku uniju (EU).

U njihovoj jedinoj televizijskoj debati prije no što birači kažu svoje mišljenje u nedjeljnom drugom krugu glasanja, Macron je pokušao da prikaže Le Pen kao suštinski nedostojnu povjerenja, optužujući je za nepoštenje u davanju predizbornih obećanja.

Le Pen koju je Macron lako pobijedio na posljednjim predsjedničkim izborima prije pet godina, ovoga puta stoji bolje po anketama, iako i dalje zaostaje za Macronom.

Francuski lider je posebno ljutito kritikovao stranku Le Pen zbog kredita rusko-češke banke 2014. godine. Rekao je da taj dug znači da će, ako Le Pen bude izabrana za predsjednicu, njene ruke biti vezane kada se bude bavila Kremljom.

"Kada govorite o Rusiji, vi se obraćate svom bankaru – to je problem", rekao je Macron u večernjoj debati 20. aprila.

Le Pen se naljutila na Macronovu sugestiju da je dužna Rusiji i sebe opisala kao "potpuno slobodnu". Rekla je da njena stranka otplaćuje kredit i nazvala Macrona "nepoštenim" jer je pokrenuo to pitanje.

U međuvremenu je i ministar finansija Bruno le Mer (Bruno Le Maire) izjavio za Radio Evropa 1 da će Le Pen, ukoliko bude izabrana, "prepustiti suverenitet Francuske Vladimiru Putinu i Rusiji”.

Le Pen je u prošlosti izražavala divljenje ruskom predsjedniku i izjavljivala da bi povukla Francusku iz integrirane vojne komande NATO-a.

Obećanja kandidata

Macron je nakon prvog izbornog kruga izjavio da želi ujediniti sve dijelove političkog spektra i da će debata koja se bude vodila do drugog kruga izbora odlučujuća za Francusku i za Evropu...

"Jedini vjerodostojni projekt protiv visokih troškova života je naš projekt. Jedini projekt za radnike, za sve one koji su na rubu nezaposlenosti, je naš projekt. Jedini projekt Francuske i Evrope je naš projekt", kazao je tada Macron.

Dodao je da vjeruje "u sve Francuze bez obzira na porijeklo, kakva god bila naša mišljenja i uvjerenja".

Le Pen je istovremeno obećala da će "dovesti Francusku u red u roku od pet godina" i pozvala one koji nisu glasali za Macrona da glasaju za nju u drugom krugu.

Rekla je da će biti "predsjednica svih Francuza" ako bude izabrana u drugom krugu, i dotaknula se svih poznatih tema o kojima je vodila kampanju uoči izbora, uključujući "ponovno afirmaciju francuskih vrijednosti, kontrolu imigracije i sigurnost za sve".

Pozivi da se ne glasa za Le Pen

Kandidati konzervativaca Valerie Pécresse, Socijalističke stranke Anne Hidalgo, Komunističke partije Fabien Roussel i Yannick Jadot iz stranke Zelenih pozvali su pristalice da glasaju za Macrona u drugom krugu predsjedničkih izbora kako bi krajnja desnica ostala izvan vlasti.

Svi ovi kandidati su zajedno dobili, prema projekcijama, oko 12 posto glasova.

Naknadno im se pridružio i kandidat krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon koji je s dvadesetak posto trećeplasirani.

"Znamo za koga nikada nećemo glasati. Nemojte dati svoje glasove Le Pen. Mislim da ste čuli poruku", kazao je trećeplasirani po izlaznim anketama, dodavši da "rezultati ne odražavaju istinsko ogorčenje koje osjete ljudi širom Francuske".

Kandidat francuske krajnje desnice Eric Zemmour koji je, prema izlaznim anketama, osvojio oko sedam posto glasova, pozvao je svoje pristalice da u drugom krugu glasaju za Le Pen.

U prvom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj do 17.00 glasalo je 65 posto birača, što je 4,4 posto manje u odnosu na prvi krug izbora 2017. godine, saopćilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova ove zemlje.

O čemu se dvoume birači?

Predsjednički izbori će odrediti ko će upravljati drugom po veličini ekonomijom Evropske unije (EU) i njenom jedinom članicom sa stalnim sjedištem u Vijeću sigurnosti UN-a, dok rat bjesni na pragu EU.

Ako pobijedi u drugom krugu, Macron bi bio prvi francuski predsjednik od Jacquesa Chiraca 2002. koji je osvojio drugi mandat nakon što su desničar Nicolas Sarkozy i socijalist Francois Hollande vladali samo jedan.

Čak i ako uspije dobiti drugi mandat, tijesna pobjeda mogla bi biti loša za Macronovu sposobnost da provede reforme, jer bi njegova centristička stranka La Republique en Marche (LaRem) tada morala da se bori za pobjedu na parlamentarnim izborima u junu, prenosi Reuters.

Za izbore se registrovalo 48,7 miliona ljudi. Istraživanja javnog mnjenja pred izbore pokazala su da je kupovna moć najveća briga birača, usred ogromnog povećanja cijena energenata i rastuće inflacije. Le Pen je svoju kampanju uspješno fokusirala na to, prenosi Reuters.

Izborna kampanja je počela u jeku rata u Ukrajini. Ankete su pokazale da je to bio početni podsticaj za Macrona, koji je kasnije splasnuo.

Istraživanja su takođe pokazala da su birači nezadovoljni Macronovom ekonomskom politikom, ali je nezaposlenost na najnižem nivou u posljednjih nekoliko godina i ispitanici ne misle da bi bilo koji od njegovih protivnika prošao bolje.

Način na koji se Macron nosio s pandemijom korona virusa takođe može igrati ulogu, u vrijeme kada su ograničenja u velikoj mjeri ukinuta, ali broj slučajeva COVID-19 ponovo raste.

Značaj izbora francuskih glasača

Pobjednik izbora u Francuskoj će morati da se izbori sa pitanjem ruske invazije na Ukrajinu i posljedicama po cijelu Evropu. Sada kada je Britanija napustila EU, Francuska je glavna vojna sila bloka.

To je također neosporno druga najveća ekonomija u EU, a izlazak Angele Merkel s mjesta njemačke kancelarke dao je Macronu istaknutiju ulogu u Evropi.

Sljedeći francuski predsjednik će se suočiti i sa rastućim javnim deficitom kako bi se uhvatio u koštac s uticajem pandemije, sa penzionim sistemom za koji mnogi kažu da treba reformirati, i potezima za reindustrijalizaciju Francuske.

Rekonstrukcija i desnice i ljevice u zemlji takođe će zavisiti od toga kako će proći predsjednički i parlamentarni izbori.

Novi predsjednik stupa na dužnost najkasnije do 13. maja, a u Francuskoj već u junu, 12. i 19., slijede i parlamentarni izbori.